U Izvješću stoji kako je jedan od ključnih čimbenika koji je obilježio procese u Oružanim snagama u prošloj kao i ranijim godinama bila gospodarska kriza, koja uzrokuje sve veća odstupanja od zacrtanih razvojnih planova te funkcioniranje sustava u nepovoljnim financijskim uvjetima. Ističe se da obrambeni sustav funkcionira u uvjetima u kojima visina obrambenog proračuna usporava planirani razvoj Oružanih snaga.
U takvim se uvjetima sustav i lani prilagođavao štednjom i racionalizacijom u svim područjima, od opremanja i modernizacije do materijalnih i personalnih troškova, ali na način da nisu ugrožene temeljne misije Oružanih snaga u obrani zemlje, doprinos izgradnji mira i međunarodne sigurnosti te pomoći civilnim institucijama.
U Izvješću se naglašava da, unatoč poteškoćama u funkcioniranju obrambenog sustava koje nastaju zbog nedostatnih financijskih sredstava, Oružane snage nastavljaju s integriranjem u NATO transformacijom obrambenog sustava i implementacijom ciljeva tog vojno-obrambenog saveza.
Navodi se i da je u dugoročnom razdoblju vrlo niska vjerojatnost konvencionalne vojne prijetnje usmjerene prema Hrvatskoj, uzimajući u obzir članstvo u NATO-u koje ima snažan učinak odvraćanja, iako neposredno okružje dugoročno otvara mogućnost unutarnje destabilizacije pojedinih zemalja te stvaranje raznih oblika napetosti i nestabilnosti.
"Krize i društveni prevrati, zajedno sa širenjem i utjecajem globalne gospodarske krize, stvaraju potencijal koji se može negativno odraziti i na sigurnost Republike Hrvatske", stoji u izvješću. Napominje se da su hrvatske Oružane snage lani sudjelovale u 11 međunarodnih operacija UN-a, NATO-a i EU-a s prosječno 485 pripadnika i pripadnica Oružanih snaga po rotaciji.
Sudjelovanje u međunarodnim operacijama, naglašava se u izvješću, jača hrvatski ugled u svijetu i afirmira Hrvatsku kao vjerodostojnu članicu međunarodne zajednice koja aktivno pridonosi svjetskoj sigurnosti i stabilnosti te jača veze i odnose sa saveznicima i partnerima.
