Peđa Grbin (SDP) je kao najveću vrijednost novog Zakona naveo uklanjanje dosadašnjeg ograničenja o maksimalno po dvije riječi u imenu i prezimenu, što je nazvao reliktom prošlosti. Bitnim smatra i pojednostavljenje dosadašnje stroge procedure za promjenu osobnog imena, te u tom smislu uklanjanje dosadašnje obveze navođenja razloga za tu promjenu te objave na oglasnoj ploči u županijskim uredima, jer se time, rekao je, ograničavaju građanska prava i slobode.
No, smatra da se do drugog čitanja ipak treba razmotriti ograničenja u izboru osobnog imena, posebno što se tiče sloboda i prava djeteta te društvenih vrijednosti, kao i da se uvede vremensko ograničenje, odnosno rok koji mora proteći od jedne do druge eventualne promjene. Grbin drži i da bi dobna granica do koje se treba tražiti suglasnost djeteta za promjenu njegovog osobnog imena trebala ostati deset godina, kako je u važećem Zakonu, a ne da se pomakne na 14 godina kako predviđa novi Zakon.
Davorin Mlakar rekao je da će HDZ podržati novi Zakon u prvom čitanju jer dijeli mišljenje vladajućih da Zakon treba modernizirati. "Mi ćemo ga podržati, posebno zato što ide u dva čitanja što je rijetkost za mandata ove vlade", poručio je. Kao ključnu primjedbu naveo je prijedlog da se promjena osobnog imena neće odobriti osobi protiv koje se vodi kazneni postupak, ocijenivši da je to preširok pojam, jer kazneni postupak ne znači i krivnju osobe koja želi promijeniti ime ili prezime.
Mlakar je istaknuo i kako je nužno uvesti kontrolni mehanizam kod izbora osobnog imena, posebno zbog sigurnosti u platnom prometu te zaštite morala i vrijednosti društva. Predloženi Zakon podržat će i Klub Hrvatskih laburista, u ime kojega je Branko Vukšić kazao kako podupire liberalizaciju za promjenu i izbor osobnog imena. "Ako ne možemo ništa drugo mijenjati u državi, u svojim životima jer nam to vlast ne dopušta svojim nečinjenjem, onda mijenjajmo ime i prezime", poručio je.
"Ako nismo bili puritanci u brojnim drugim aspektima zašto bi bili u odabiru osobnog imena", upitao je Vukšić, koji ne vidi ništa sporno u tome da se netko nazove James Bond ili Pajo Patak. Izrazio je nadu da će Vlada nakon ovog Zakona u proceduru konačno uputiti propise koji su suštinski bitni za elementarni položaj građana "koji je jako loš". I ministar uprave Arsen Bauk zapitao se zašto bi država trebala ograničavati prava nekoga tko se želi zvati Pajo Patak ili James Bond.
"Koja se tu ustavna vrednota štiti. Hoćemo gledati u filmovima je li netko bio pozitivac ili negativac", upitao je, istaknuvši kako je veći problem onog koji izabire čudno ime nego države. "Netko bi se primjerice danas mogao sjetiti, oduševljen igrom hrvatske nogometne reprezentacije da u svoje prezime doda svih 11 prvotimaca koji danas istrče na teren", rekao je Bauk.
Ispravljajući njegove navode, Zoran Vinković (HDSSB) naglasio je da su imena Jamesa Bonda i Paje Patka zaštićena, što bi ministar uprave, rekao je, trebao znati. "Nitko u županijskim uredima neće moći potpisati da se netko zove James Bond jer će platiti jako veliku kaznu, a isto tako i za Paju Patka ili za Šilju, ili za Mikija Mausa ili Mini Mausa, jer su oni 'masno' zaštićeni autorskim pravima", kazao je Vinković.
Srđan Gjurković rekao je kako se i HNS slaže s liberalizacijom Zakona, ali i istaknuo kako Zakon treba spriječiti anomalije, poput one da netko promijeni ime (identifikaciju) kako bi sakrio svoj identitet, bilo zbog kaznenog progona, obiteljskih stvari, zemljišnih knjiga, itd. Josip Salapić (HDSSB) naglasio je, pak, kako ne treba strahovati od takvih zlouporaba osobnog imena. "Onaj tko se srami svojih korijena i prošlosti nema ni budućnosti", poručio je.
