Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da je novi prijedlog značajno poboljšanje u odnosu na važeći Zakon jer će pučki pravobranitelj, po novom, moći pratiti i doprinositi da se međunarodni ugovori i konvencije, pa tako i oni vezani uz manjinska i ljudska prava, primjenjuju i funkcioniraju kao sastavni dio hrvatskog zakonodavstva. Najznačajnijim pak smatra što će pučki pravobranitelj dobiti mogućnost predlaganja prekršajnih, kaznenih i disciplinskih postupaka prema onima koji se oglušuju na njegova upozorenja jer se, dodao je, povećava broj raznih oblika diskriminacije, od onih spolne i manjinske prirode do onih socijalne prirode.
Pupovac je također predložio da se ured pučkog pravobranitelja otvori bar još u dvije ili tri regije jer će tako dodatno pomoći ljudima da mu se požale i primjerice oni iz Osijeka zato što ne dobivaju penziju ili plaću, pa i nemaju za kartu do Zagreba. Dragutin Lesar je u ime Kluba Hrvatskih laburista rekao da bi bio sretan kad prijedlozi pučkog pravobranitelja ne bi dolazili samo u godišnjim izvješćima, nego odmah kada on ocijeni da bi trebalo intervenirati u neki zakon. Podsjetio je i da je na popisu 12 institucija koje u proteklom razdoblju nisu odgovarale na zahtjeve pučkog bilo čak osam ministarstava.
Stoga, istaknuo je, Hrvatski laburisti predlažu amandman kojim bi se zakonski predvidio postupak opoziva ili smjene čelnika tijela koje se oglušuje na zahtjeve pučkog pravobranitelja. Drugim amandmanom laburisti predlažu uvođenje prekršajnih sankcija za one koji ne odgovaraju na upite pučkog pravobranitelja i to uvođenjem novčane kazne od 1000 do 5000 kuna, kao i onima koji nekoga spriječe ili onemoguće da podnese prijavu pučkom pravobranitelju. Za njih se amandmanom Hrvatskih laburista predlažu kazne od iznosom od 2 do 10 tisuća kuna.
"Pučki pravobranitelj osim mrkve mora imati i batinu, jer se samo kombinacijom mrkve i batine mogu postići rezultati", poručio je Lesar. Vesna Fabijančić Križanić (SDP) navela je kako im je želja da se zakon donese što prije jer je uloga pučkog pravobranitelja izuzetno važna u svakom uređenom društvu. Posebno je pozdravila spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja. "Rijetki su slučajevi gdje se dječji pravobranitelj spaja s pučkim", dodala je, a i Boris Blažeković (HNS) je rekao da se pokazala dobra praksa rada posebnih pravobranitelja te da njihova promocija treba biti veća kao i da trebaju biti potpuno samostalni u svojem radu.
Također je naveo da bi građani trebali biti više informirani o pučkim pravobraniteljima i njihovom radu te tako lakše ostvarivati svoja ljudska prava i građanske slobode. "Tu je i uloga medija nasušna", rekao je Blažeković. Poručio je također kako ambicije hrvatskog društva trebaju biti velike u smislu najviših dosega i standarda u ostvarivanju građanskih prava i ljudskih sloboda. U ime HDZ-a Davorin Mlakar je podsjetio da u komparativnim zakonodavstvima imaju rješenje od jednog ili eventualno dva pravobranitelja, dok je rješenje sa pojedinim, specijaliziranim pravobraniteljima u manjini "i pitanje je da li je to dobro".
"To rješenje bi moglo oslabiti opće pravobranitelje i zbuniti javnost", smatra Mlakar i dodaje da bi bilo bolje u vrijeme ekonomske krize sva sredstva usmjeriti na jedan ured gdje bi se imenovali zamjenici za specifična pitanja. Izrazio je uvjerenje da će ti argumenti, zbog principa racionalizacije i osnaživanja ureda, uskoro biti na dnevnom redu parlamenta s obzirom da su "ljudska prava i sloboda jedinstveni i da se ne mogu dijeliti". Željko Šemper (HSU) je naveo da je novi prijedlog zakona bolje koncipiran od postojećeg ocijenivši važnim što se uloga pravobranitelja ojačava tim više što se od 2004. do 2011. broj pritužbi pučkom pravobranitelju povećao, sa 1653 na 1900.
Oko 25 posto pritužbi ostao je neriješen, najčešće zbog šutnje državnih tijela, u više od 50 posto predmeta interveniralo se davanjem savjeta, a u ostalima su prevladavale preporuke, dok su se upozorenje rijetko izdavala, upozorio je Šemper. Dodao je da je prije 10 godina osobno ukazao pučkom pravobranitelju na neustavne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, ali da nije dobio odgovor, a da je odgovor Ustavnog suda dobio za devet godina. "Zar ne bi trebali razmisliti i o pravobranitelju branitelja?", upitao je Boro Grubišić (HDSSB) i također upozorio kako je pučki pravobranitelj imao pravo samoinicijativno intervenirati kod kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda - a nije.
Ocijenio je, međutim, da je pučki pravobranitelj dosad očigledno figurirao kao fikus jer nije imao mogućnost predlaganja prekršajnih, kaznenih i disciplinskih postupaka prema onima koji se oglušuju na njegova upozorenja, a da će odsada zasigurno imati više posla i intervencija po prijavama građana. U ime Kluba nezavisnih zastupnika Ivan Grubišić je ustvrdio kako se bez korjenitih promjena i zakonskih propisa neće moći nadvladati sadašnja kriza. "Mislim da smo pošli drugim putem koji neće donijeti promjene, gubimo vrijeme, a život neće čekati naše odluke", poručio je Grubišić.
