"Ovime pokazujemo da se kao vlast ne bojimo naroda kao što su se bojali oni koji su 2005. donijeli zakon koji je još i danas na snazi", poručila je Gordana Sobol u ime SDP-a. HDZ je prozvala da je zakonom zabranio javna okupljanja na Markovu trgu isključivo iz političkih razloga, kako bi "osigurao mir pod svojim prozorima, vjerojatno ne sluteći da je time od Markova trga stvorio određeni mit, utvrdu koju je valjalo osvojiti".
"Cilj prosvjednika u zadnjih sedam godina bio je probiti se do Markova trga i osvojiti tvrđavu koju je HDZ izgradio oko glavnih institucija države", poručila je Sobol. Zakonske izmjene podržao je i Silvano Hrelja (HSU), ističući da na Markovu trgu nikada nije bio zabilježen ni jedan incident tijekom prosvjeda, osim uoči donošenja važećeg zakona 2005., i to, napomenuo je, na prosvjedu koji je spontanto organiziran zbog uhićenja generala Ante Gotovine. Sonja Koenig (HNS) kazala je kako vladajuća kolaicija ispunjava svoje izborno obećanje da svi građani svoje nezadovoljstvo mogu izraziti pred Saborom i Vladom.
"Građani moraju imati pravo iznijeti svoj stav pred institucijama, a oni koji donose odluke i kreiraju politike i nalaze se u tim institucijama moraju čuti svoje građane i odgovarati na njihova pitanja. To nam je dužnost i posao", rekla je. Iako podupiru vladin prijedlog, Hrvatski laburisti upozoravaju da zakonska ograničenja neće omogućiti da eventualni prosvjed ili potpora imaju učinka. Vremenskim i ograničenjem u broju sudionika onemogućeno je, upozorio je Dragutin Lesar, kontinuirano prosvjedovanje, a u tehničkom smislu i postavljanje razglasa, dostava hrane, odvoz smeća i svaka druga tehnička pomoć.
Nezadovoljan je i odredbama kojima se osobama s invaliditetom za dolazak na prosvjed određuje ruta kojom se ulicama na Markov trg dolazi pješice, upitavši zašto im se ne dopusti dolazak vozilima, pa i uspinjačom. Predloženo ukidanje zabrane prosvjeda na Markovu trgu podržao je i Milorad Pupovac u ime SDSS-a, ističući kako je tim rješenjem vladajuća koalicija ispunila svoje predizborno obećanje, ali i očekivanja građana koji su zadnjih godina pokušavali doći do Markova trga, ali im policija to nije dopuštala. "Vlada je odlučila da Markov trg ne bude zabranjen grad, dakle da bude dopušten turistima, a ne građanima. To je značajna promjena", poručio je Pupovac.
Vladajuće je, ipak, pozvao da drugačije formuliraju ograničenje u broju sudionika. Milijan Brkić najavio je da će HDZ biti suzdržan prema Vladinom prijedlogu, ocijenivši zakon kao politički, a njegove izmjene nedovoljnima da bi građanima omogućile njihovo temeljno pravo na izražavanje mišljenja bez da se u pitanje dovede njihova sigurnost. "HDZ se kritiziralo da se želi ustoličiti na Markovom trgu kad je zabranjeno prosvjedovanje, a sada smo oporba i smatram da nije bitno čiji je neki prozor na Markovom trgu već sigurnost građana", rekao je Brkić.
Vladajućima je poručio kako bi za građane možda bilo bolje da ne ispunjavaju svoje predizborno obećanje, ističući kako su tehnička pitanja, koja, ocijenio je, u zakonu nisu dovoljno razrađena, moraju biti na korist, a ne štetu građana čija sigurnost ne smije biti ugrožena. "Zakon predviđa ograničenje broja i prostora pa ćemo ponovno imati kaveze na Markovom trgu, a spomenici kulture bit će podložni devastaciji i oštećenju", rekao je Brkić, upozorivši da će sav teret pasti na leđa policije. Igor Češek je u ime HDSSB-a za predložene izmjene rekao da znače napredak, ali nedovoljan, ocijenivši ih "demokracijom na kapaljku" u odnosu na prijašnji "priglupi stav HDZ-a" koji je zabranio okupljanja na Markovu trgu.
Naglasio je kako građanima treba dopustiti okupljanje bez ograničenja vremena i broja sudionika, ironično predloživši vladajućima da osnuju još jednu agenciju, onu za javna okupljanja koja bi prodavala karte za prosvjed i vodila računa o broju sudionika. "Slogan te agencije mogao bi biti - jao vama kojima mi trebamo", kazao je. Nadovezao se i njegov stranački kolega Boro Grubišić, rekavši kako bi umjesto predloženoga trebalo donijeti zakon o državnim dužnosnicima koji bi išli među prosvjednike. "Mnogi se pitaju zašto nitko nije došao do radnica Kamenskog, radnika Jadrankamena i Dalmacijavina. To bi bio potez, a ne da propisujemo kako će ljudi prosvjedovati, kako se ponašati, od kuda smiju doći na Markov trg i s njega otići", rekao je.
