Blokirane račune ima više od 70 tisuća poslovnih subjekata, a krajem svibnja njihove su neplaćene obveze iznosile 44,56 milijardi kuna, kazao je ministar financija Slavko Linić. Upozorio je kako stečajni postupci znaju trajati i više od deset godina te na porazan podatak Svjetske banke da se u tim postupcima uspije naplatiti manje od 30 posto potraživanja.
Stanje je potrebno promijeniti i povećati razinu odgovornosti dužnika, naglasio je Linić ističući kako je cilj zakona spasiti radna mjesta i omogućiti nastavak rada tvrtki. Zakonom se regulira postupak predstečajne nagodbe koju bi pokretao vjerovnik, vodila bi ga Financijska agencija (Fina), a mogao bi trajati najduže 120 dana.
Zakonom su precizirani i rokovi plaćanja među poduzetnicima do 60 dana, za državne institucije 30 dana. U zdravstvu, u kojem su trenutno rokovi plaćanja 360 do 450 dana, predlaže se mogućnost plaćanja i do 60 dana, kazao je Linić. Vlada je uredbom omogućila i da građani i tvrtke mogu zatražiti obročnu otplatu, odgodu plaćanja ili čak i otpis duga za davanja državi (osim za poreze i doprinose), ili lokalnim jedinicama koji nisu platili na vrijeme.
Riječ je primjerice o različitim dugovima za carine, najam, prekršaje kazne, koncesijske naknade, ili primjerice kod lokalnih jedinica o komunalnim naknadama. Građanima bi se zahtjev za reprogram ili odgodu takvih dugovanja mogao odobriti ako država ili lokalna vlast utvrde da bi naplata u cijelosti bila neprimjereno opterećenje za dužnika, a obročna otplata ili odgoda bi poboljšale njegove sposobnosti da na kraju plati svoje obveze.
Ministarstvo financija, kao ni lokalna vlast, ne bi mogli odobriti otpis duga za građane iznad deset tisuća kuna te za tvrtke iznad 50 tisuća kuna, ako prije toga Državno odvjetništvo nije ocijenilo da naplata tog duga nije izvjesna, odnosno da nije svrsishodno ni pokretanje sudske tužbe.
Vlada je u Sabor uputila i zakonske prijedloge kojima se definitivno odustaje od javnoovršiteljske službe - o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima i Zakona o javnoovršiteljskim pristojbama, a novine u ovršnom postupku regulirane su prijedlogom novog Ovršnog zakona te izmjenama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Nema potrebe za uvođenje javnoovršiteljske službe koja bi poskupjela cijeli postupak za nekoliko stotina milijuna kuna, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Novi Ovršni zakon u postupku ovrhe znatno veću ulogu daje Financijskoj agenciji. Prednost Fine je što je nepristrana i ne otvara mogućnost za korupciju jer postupa po OIB-u isti dan i prema svima na isti način, kaže Miljenić.
Ističe i da se sustav ovrhe na novčanim sredstvima preko Fine pokazao uspješnim, u pet kvartala Fina je naplatila gotovo 20 milijardi kuna. Predloženim zakonom uređuju se i pitanja vezana za sudske odluke, odnosno ovršne odluke i nagodbe suda, reguliraju tipski obrasci temeljem kojih će vjerovnik tražiti ovrhu, a uz obvezu da jamči za istinitost danih podataka pod prijetnjom kaznene odgovornosti, ustanovljuje registar za zadužnice, itd.
Vlada je u Sabor uputila i prijedlog novog Zakona o koncesijama, a do drugog će se čitanja u tom zakonskom tekstu regulirati i pitanje potkoncesije za pomorsko dobro.
