Rasmussen je u izjavi za novinare nakon sastanka naglasio kako Hrvatska ima središnju ulogu u uvježbavanju afganistanske vojne policije, koja je važan dio sustava svake vojske. "Hrvatska je vodeća zemlja za vojno-policijsku školu u Kabulu", kazao je Rasmussen i istaknuo kako je ta uloga Hrvatske važna ne samo za Afganistan nego i za područje jugoistočne Europe.
U toj školi, naglasio je glavni tajnik, sudjeluju članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija, zajedno sa zemljama članicama Jadranske povelje - BiH, Crnom Gorom i Makedonijom - koje žele postati članicama Saveza. "Te zemlje, pod hrvatskim vodstvom, grade stabilnost u Afganistanu i jačaju međusobnu suradnju, čime pridonose sigurnosti ne samo u Aziji nego i u Europi", istaknuo je Rasmussen.
Glavni tajnik NATO-a ponovio je kako je Hrvatska primjer za ovu regiju jer članstvo u NATO-u i skori ulazak u EU pokazuju koliko se može učiniti ako se uloži mnogo truda i ako se ima hrabrosti za donošenje teških odluka, te je pozvao političke vođe zemalja u regiji da se povedu za hrvatskim primjerom.
Na novinarsko pitanje da prokomentira kako se jučerašnji odlazak nekoliko desetaka afganistanskih policajaca, koje su uvježbavale snage NATO-a, na stranu talibana odražava na ukupnu situaciju u Afganistanu, Rasmussen je ustvrdio kako je NATO na dobrom putu i da je prepuštanje odgovornosti za sigurnost Afganistana na njihove vojne i policijske snage "dobro planiran, organiziran i koordiniran proces koji traje već godinu dana".
"Cilj je stvoriti ukupno oko 350 tisuća pripadnika vojnih i policijskih snaga koje će se brinuti za sigurnost Afganistana, a uskoro će 75 posto stanovnika te zemlje živjeti u područjima za čiju su sigurnost nadležne lokalne snage", rekao je Rasmussen.
Izrazio je uvjerenje da će afganistanske snage preuzeti odgovornost za sigurnost zemlje do kraja 2014., kao što je planirano, ali i priznao da povremeno ima primjera gdje talibani pokušavaju narušiti povjerenje u lokalne snage sigurnosti.
Talibani se "infiltriraju i preoblače u odore afganistanske vojske i policije te onda okreću oružje na međunarodne snage", kazao je Rasmussen. "Vrlo je jasna njihova taktika podrivanja povjerenja u afganistanske sigurnosne snage, ali u tome neće uspjeti", kazao je Rasmussen.
Predsjednik hrvatske vlade Milanović rekao je da je s Rasmussenom razgovarao o mnogim temama od zajedničkog interesa za NATO i Hrvatsku, među ostalim i o perspektivi članstva Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH u NATO-u što je ocijenio važnim za Hrvatsku i u smislu sigurnosti i za poslovne perspektive.
Na pitanje o povlačenju hrvatskih vojnika iz Afganistana, Milanović je podsjetio da je politika NATO-a "svi zajedno unutra, svi zajedno van" i rekao da je Hrvatska preuzela obvezu financiranja obuke afganistanskih snaga, nakon što otiđe od tamo, ocijenivši da će to stajati manje nego kad ima vlastite vojnike tamo.
Rasmussen je rekao da se Hrvatska već prilagodila NATO-ovoj strategiji prepuštanja odgovornosti Afganistancima jer je hrvatski kontingent usmjeren na savjetovanje i uvježbavanje tamošnjih snaga, a to je "bit NATO-ove strategije". Dvojica sugovornika razgovarala su i o konceptu pametne obrane NATO-a koji se svodi na multinacionalnu suradnju i međusobnu pomoć zemalja članica kako bi se djelotvornije iskoristila sredstva kojima raspolažu.
Rasmussen je naglasio kako će ubuduće biti sve teže pojedinim zemljama članicama da same kupuju skupu vojnu opremu, sa čime se složio Milanović rekavši da će se Hrvatska "jako teško" odlučiti na kupnju novih borbenih zrakoplova jer za to nema novca. "Određenu razinu sposobnosti vjerojatno ćemo zadržati obnovom i modernizacijom postojećih zrakoplova, jer je to najjeftinija mogućnost koja daje kakav-takav rezultat", rekao je Milanović.
Hrvatski premijer zaključio je kako će, s obzirom na dužinu obale i izazove koji Hrvatsku čekaju kad uđe u EU, osobito glede ilegalne imigracije, biti donijeta odluka o nabavi helikoptera i plovila, kao učinkovitijih sredstava za zaštitu hrvatskog prostora.
