Zakon o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine proglašen je važećim ukazom tadašnjeg predsjednika države Borisa Tadića i primjenjuje se od 1. siječnja 2010. godine, dok je Skupština Vojvodine Statut AP Vojvodine proglasila 14. prosinca 2009, prenose agencije. Ustavni sud je utvrdio da pojedine odredbe, odnosno dijelovi odredbi ukupno 20 članova Zakona nisu u suglasnosti s Ustavom.
Po mišljenju toga tijela, neustavna je zakonska odredba prema kojoj Vojvodina, u sklopu svojih nadležnosti, može osnivati predstavništva u regijama Europe, odnosno u Bruxellesu. Sud je, među ostalim, utvrdio i da dio odredbe člana 4. prema kojoj teritorij AP Vojvodine čine teritoriji jedinica lokalnih samouprava, nije sukladan s Ustavom u dijelu u kome se kaže "u njenim zemljopisnim područjima (Bačka, Banat i Srijem)".
Ustavni sud je ustanovio da je neustavna i odredba prema kojoj "radi zakonitog, uspješnog i nesmetanog obavljanja poslova iz nadležnosti AP Vojvodine", njezina vlada "može osnovati Stalnu mješovitu Komisiju, sastavljenu od predstavnika Vlade i izvršnog tijela AP Vojvodine."
Vojvodini se osporava pravo i da preko svojih tijela u području poljoprivrede i ruralnog razvoja "donosi, provodi i nadzire mjere agrarne politike i mjere ruralnog razvoja". A u suprotnosti s Ustavom su i članovi zakona koji su APV omogućavali da "uređuje, unapređuje i osigurava zaštitu životne sredine", kao i pitanja vezana za lov i ribolov.
Kao neustavno proglašeno je i rješenje zakona koje je Vojvodini omogućavalo da "bliže uređuje službenu uporabu jezika i pisama nacionalnih manjina" Isto tako, ukoliko se budu osnivale nove jedinice lokalne samouprave, ukidale ili spajale postojeće, APV neće imati pravo na mišljenje.
Prijedlog kojim se osporava ukupno 25 odredbi Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine, kao i ustavnost i zakonitost većine odredbi Statuta, podnijelo je 30 zastupnika Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice i Nove Srbije u prosincu 2009. godine.
