Nužno je uvođenje kvalitetnog nadzora nad izvršavanjem poreznih obveza u poslovanju s gotovinom kako zbog smanjenja sive ekonomije u tom području tako i radi uspostave što konkurentnijih odnosa na tržištu, kazao je na sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić. Model fiskalne blagajne, odnosno posebnih fiskalnih uređaja u Ministarstvu su ocijenili zastarjelim i nepotrebnim, budući da se i u ugostiteljstvu i trgovini već koristi složenija tehnologija.
Stoga se išlo na fiskalizaciju putem sustava IT komunikacija i softverskog rješenja koje osigurava povezanost poreznog obveznika i Porezne uprave i kontrolu izdavanja računa. Tako bi ugostitelji ili trgovci bili obvezni, putem softverskog rješenja, svaki izdani račun registrirati u Poreznoj upravi te od nje dobiti potvrdu registracije i poseban porezni broj, a taj bi broj omogućio da svaki građanin, odnosno potrošač, može provjeriti je li mu račun pravedno naplaćen.
Korisnici tog sustava bile bi fizičke osobe obveznici poreza na dohodak i na dobit, odnosno obrtnici te slobodna zanimanja (npr. liječnici, odvjetnici i sl.), te pravne osobe obveznici poreza na dobit. Nešto jednostavnija rješenja predviđaju se za male poduzetnike, odnosno one koji se paušalno oporezuju.
Sama primjena Zakona krenula bi s početkom iduće godine i išla bi u tri faze - od 1. siječnja išlo bi se na velika i srednja poduzeća i ugostiteljstvo, od 1. travnja u trgovini i slobodnim zanimanjima, a od srpnja na cjelokupno poslovanje s gotovinom. Linić procjenjuje da će po toj osnovi porezni prihodi porasti za oko milijardu kuna, a u idućoj godini, s obzirom na faze, oko pola milijarde kuna.
Naglašava i kako će to omogućiti i neke druge kontrole pa će Porezna uprava, uz podatke o računu, dobiti i podatke o radnom vremenu osobe koja izdaje račun (radi li prekovremeno, u smjenama, itd.), kao i o broju zaposlenih. Nužnost uvođenja kontrole u prometu gotovinom u Ministarstvu potkrepljuju i procjenom kako se tek oko 30 posto tog prometa prikazuje realno.
Tako primjerice podaci za 2010. pokazuju da je prosječan dnevni promet u ugostiteljstvu 'iznosio' oko 620 kuna, a prosječan dnevni dohodak (razlika poslovnih prihoda i rashoda) oko 100 kuna, a u trgovini prosječan dnevni promet 730 kuna, dohodak oko 85 kuna. Iz resora financija također ističu kako su se na softversko rješenje u fiskalizaciji odlučili i zbog nižih troškova.
Trošak za poduzetnike, s obzirom da se radi o softverskom rješenju, odnosio bi se, ako postojeći sustav ne mogu prilagoditi, na nabavu računala koje može primiti posebni i šifrirani potpis, što bi za neke mogao biti trošak od oko 3000 kuna, Finini certifikati koštali bi 60 kuna godišnje, a telekomunikacijske veze oko 100 kuna.
Trošak Porezne uprave za primjenu sustava fiskalizacije u prvoj godini bio bi oko 13 milijuna kuna, a u 2014. i 2015. po oko 15 milijuna kuna. U Poreznoj upravi očekuju i veliku suradnju građana. U drugoj će polovici godine krenuti i medijska kampanja o važnosti uzimanja računa, a iz Porezne uprave najavljuju i nagradnu igru, odnosno novčano nagrađivanje građana koji prijave račune koji nisu ušli u sustav Porezne uprave.
