Po riječima Branka Peka, predsjednika, prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dodatno upozorava državne institucije da nije dobar pristup, jer "taj Zakon pogoduje velikim proizvođačima, a predstavlja daljnji korak gušenja malih poljoprivrednih gospodarstava". U Baranji se oduvijek "radilo i proizvodilo, a od toga su mogle živjeti brojne generacije obitelji", kazao je Pek.
Dodao je kako treba upozoriti nadležne državne institucije da svakako "povedu računa o malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima ili stočarima, jer će u suprotnom samo iz Baranje otići velik broj ljudi". Već sada je evidentno da se to događa, jer po zadnjem popisu stanovništva, u Baranji je manje gotovo osam tisuća stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine.
Poseban problem je i obrazovanje mladih, čiji roditelji više nemaju novaca za njihovo školovanje, pa "čak niti za autobusne karte srednjoškolaca koji putuju u Beli Manastir ili Osijek, a o studentima da i ne govorimo" rekao je Pek. Kao problem istaknuo je i Zakon o područjima posebne državne skrbi, "koji je donijet 1996. godine, a sve dosadašnje izmijene su bile na štetu stanovnika, povratnika u tima područjima".
Pek je naglasio kako se nakon završenog procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, na taj prostor vratilo 95 posto prognanika. Nažalost, "dobar primjer završetka procesa mirne reintegracije ne prati i nastavak osiguranja dostojanstvenoga života za sve građane, a posebno one koji su najviše stradali u Domovinskom ratu" kazao je Pek.
