Radi se o dokumentima koji obrani nisu bili dostupni tijekom suđenja, jer ih haško tužiteljstvo nije objelodanilo, a koji bi, ako se prihvate, mogli utjecati na prvostupanjsku presudu, stoji u podnesku Gotovininih odvjetnika žalbenom vijeću.
Ti su dokumenti u izravnoj suprotnosti s presudom prvostupanjskog vijeća da je glavni razlog odlaska Srba bio prekomjerno granatiranje HV-a i da naredba o evakuaciji nije utjecala na njihovu odluku te potvrđuju da nijedan civil nije rekao da je napustio tzv. krajinu zbog topničkih napada HV-a, navodi odvjetnički tim generala Gotovine koji je u travnju prošle godine optužen na 24 godine zatvora zbog progona srpskih civila s okupiranih područja Hrvatske.
Odvjetnici hrvatskog generala također tvrde kako novi dokazi ukazuju na to da su srpski civili evakuirani po nalogu pobunjeničkih vlasti koje su imale unaprijed pripremljen plan evakuacije i čak zatražile pomoć UN-a u njegovoj provedbi, te da nijedan tadašnji dužnosnik. tzv. krajine nikada nije ustvrdio da su civili izbjegli zbog granatiranja HV-a. "Predloženi dokazi pokazuju da je presuda prvostupanjskog vijeća nesigurna i nerazumna i nude brojne zaključke u korist optuženog.
Bez ikakve dvojbe, predloženi novi dokazi bili bi od odlučujuće važnosti za suđenje", navode u podnesku odvjetnici predvođeni Lukom Mišetićem. Uz četiri dokumenta čiji sadržaj nije poznat jer su označeni kao tajni, Gotovinina obrana predlaže kako novi dokaz i izjavu britanskog generala i stručnjaka za topništvo Timothya Granvillea-Chapmana, koji dovodi u pitanje prekomjerni i neselektivni karakter hrvatskog topništva tijekom operacije "Oluje" u ljeto 1995.
Gotovinina obrana zatražila je 4. studenoga prošle godine da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme "Oluje", američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije "Oluje", u tijeku nje i nakon nje te karaktera topničkih napada HV-a tijekom "Oluje". Žalbeno vijeće još nije objavilo nikakvu odluku o tome zahtjevu.
