Investicije u javnom sektoru u prvoj polovici godine su bez većih efekata, bitka za nulti rast nešto je što možemo ostvariti, uz ulaganja, kazao je ministar financija Slavko Linić na sjednici Vlade. Vlada je smjernicama korigirala procjenu rasta BDP-a, jer je ranije predviđala rast u ovoj godini za 0,8 posto, dok sada projicira nultu stopu.
Makroekonomske projekcije upućuju i na usporavanje stope inflacije te se, kaže Linić, očekuje inflacija u razdoblju 2013.-2015. na razini od 2 do 3 posto. Smjernice su usmjerene na poštivanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, daljnjoj štednji i redukciji rashoda proračuna, naglasio je Linić dodajući tomu i podizanje intenziteta i ubrzanje strukturnih reformi.
Prihodi državnog proračuna smjernicama su u idućoj godini projicirani na 112,7 milijardi kuna, što je u odnosu na ovu godinu rast za 3,4 posto, Linić pritom ističe kako se, s obzirom na ulazak u EU, planira ukidanje nulte stope PDV-a odmah na početku iduće godine, a uvela bi se nova međustopa PDV-a od 5 posto. Također s početkom iduće godine uvodi se stopa od 10 posto PDV-a na usluge u ugostiteljstvu.
Ministar financija najavljuje i uvođenje poreza na imovinu, a od procesa fiskalizacije u idućoj godini očekuje milijardu kuna prihoda. U 2013. nastavlja se sa smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje, a smjernice, kaže Linić, predviđaju smanjenje za jedan postotni bod, sa 13 na 12 posto. Rashodi proračuna, po projekcijama Vlade, u 2013. godini iznosili bi 122,3 milijarde kuna, što je 2,9 posto više nego ove godine.
Najvažnije rashodne stavke i nadalje ostaju naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade s planiranim iznosom od 64,4 milijarde kuna u idućoj godini, što je rast za 1 posto, te rashodi za zaposlene kod kojih se planira smanjenje za 4,1 posto, na 20,5 milijardi kuna. Financijski rashodi, zbog rasta izdataka za kamate u u 2013. rastu za dvije milijarde kuna.
Subvencije se planiraju u iznosu od 6,2 milijarde kuna, a Linić rast za oko 800 milijuna kuna objašnjava konsolidacijom brodogradnje. Iznos za pomoći od 6,7 milijardi kuna je povećanje za 1,7 milijardi, što je i iznos za hrvatsko učešće u proračunu EU, a u idućim će godinama taj iznos rasti i na oko četiri-pet milijardi kuna.
S ovakvim projekcijama deficit opće države i u 2013. ostaje na 3 posto BDP-a, a potom se predviđa njegov pad, na 2,2 posto u 2014. te 1,6 posto BDP-a u 2015. Za 2013. deficit ne spuštamo i nismo ga u stanju spustiti ispod 3 posto, bez da promijenimo politiku rashoda, kazao je Linić. Ističe i kako smjernice poštuju pravilo Zakona o fiskalnoj odgovornosti o smanjenju rashoda općeg proračuna u BDP-u za 1 postotni bod.
Većim problemom označava refinanciranje duga s obzirom i na veće obveze u 2013. i potrebu financiranja deficita od 3 posto BDP-a, a povećanje javnog duga očekuje se i zbog preuzimanja duga brodogradnje. Tako bi javni dug sa 46,7 posto BDP-a u prošloj u ovoj porastao na 51,7 posto, u 2013. na 52,9 posto, da bi se u 2014. smanjio na 52,6 posto, a u 2015. na 51,5 posto.
Linić kaže i kako se u idućoj godini predviđaju prihodi od privatizacije te najavljuje da bi se mogući viši porezni prihodi usmjerili na daljnje smanjenje deficita i smanjenje potreba za zaduživanjem. Vlada nastavlja i sa strukturnim reformama, a prihvatila je i dokument s 50-ak mjera u 10-ak područja, primjerice vezano za povećanje učinkovitosti javne uprave, jačanje konkurentnosti, reformu radnog zakonodavstva i tržišta rada, reforme obrazovnog, mirovinskog, zdravstvenog, sustava socijalne skrbi, itd.
Imperativ je Vlade da u roku 5-6 mjeseci vidimo konkretne rezultate, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Te će mjere, dodaje, u početku koštati, a onda se od njih očekuju uštede. Vlada se suglasila da Agencija za upravljanje državnom imovinom uzme kratkoročni kunski revolving kredit kod Hrvatske poštanske banke u iznosu od 140 milijuna kuna za tekuću likvidnost i podmirenje obveza prema bankama.
