Saborska procedura ratifikacije trebala bi ovisiti o tome jesu li sporna područja, na dan osamostaljenja Hrvatske, bila u sastavu Hrvatske ili u sastavu BiH, rekao je predsjednik gostujući u Dnevniku Nove TV.
Po njegovu mišljenju, relativna saborska većina mogla bi odlučivati o tome pitanju u slučaju da se radi o BiH teritoriju. U slučaju hrvatskog teritorija, rješavanje tog pitanja zahtijevalo bi dvotrećinsku većinu u Hrvatskom saboru, odnosno konsenzus vladajućih i oporbe.
Istodobno, predsjednik je pozdravio svako rješavanje problema sa susjedima, uključujući pitanje konačnog definiranja granica. "Ponajprije bih pošao od činjenice gdje je to sporno područje bilo, a svakako bih ratificirao sporazum i odredio hrvatske granice", rekao je predsjednik, upitan misli li da bi sporazum s BiH bilo pametno ratificirati.
Pri tom je odbacio nagađanja da Hrvatsku na ratifikaciju prisiljava Bruxelles, istaknuvši da nije riječ ni o kakvoj vanjskoj prisili, već je to stvar "razumne politike". U slučaju da Hrvatska odbije ratificirati taj sporazum, na snazi, kaže predsjednik, ostaje sadašnji privremeni režim, uz vjerojatno otvaranje nekog postupka arbitraže ili suđenja.
To je, istaknuo je, vrlo komplicirano i nosi vrlo neizvjestan rezultat, a ne isključuje ni mogućnost da izgubimo više nego što sada imamo. Vezano uz pitanje ratifikacije sporazuma s BiH, predsjednik predlaže postizanje konsenzusa vladajućih i oporbe, a neke od izjava hrvatskih političara o neprisebnosti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u vrijeme kada je potpisivao taj sporazum 1999., ocijenio je krajnje neprimjerenim.
"Mislim da se ta varijanta ponižavanja prvog hrvatskog predsjednika ne bi trebala koristiti jer nije dobra za hrvatsku državu, a ne bi bila ni dobar argument u bilo kakvom sporu", ustvrdio je.
Govoreći o mogućnosti susreta sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem, Josipović je istaknuo da nikome "vrata dobrosusjedske suradnje nisu zatvorena", ali i podsjetio na neke prijašnje "nezgodne, krive i štetne" Nikolićeve izjave, od kojih traži da se srbijanski predsjednik ogradi.
"Moj je preduvjet za razgovor da on danas pokaže da je drugi političar, mora biti jasno da nema teritorijalnih pretenzija, da priznaje događaje onako kako su se dogodili 90-ih i da je spreman voditi drukčiju politiku", kaže Josipović.
Predsjednik se osvrnuo i na mogućnost povlačenja međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, te podsjetio da su ciljevi koje je Hrvatska željela postići tom tužbom - pronalaženje sudbine nestalih osoba, suradnja Srbije s Haaškim sudom, kažnjavanje ratnih zločinaca i povratak kulturnog blaga.
Tužbe imaju smisla dok se ciljevi koji su se htjeli njima postići, ne mogu ostvariti drugim putem, a kada se oni postignu, ona više nema smisla, smatra predsjednik. O tome je li ove godine već za to došao trenutak, kaže, odlučivat će dvije vlade, a prema zadnjoj izjavi hrvatske ministrice Vesne Pusić, ističe, razgovori o tome uskoro bi mogli i započeti.
