"HZZO pozdravlja raščišćavanje afere Pfizer koja je narušila ugled zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog sustava u cjelini i zbog koje je javnost, nakon prve objave sumnji u potkupljivanje liječnika, s pravom bila ogorčena", stoji u priopćenju HZZO-a. Naglašava se kako je praksa odobravanja lijekova trenutno na neusporedivo višem stupnju transparentnosti i znatno strože regulirana kako se pojave iz prošlosti više ne bi ponovile.
Ističući da će surađivati u svim potrebnim istražnim radnjama vezano za ovaj slučaj koji se odnosi na period od 1997. do 2001. godine, u HZZO-u napominju da se, u odnosu na spomenuto razdoblje, znatno promijenio način suradnje između HZZO-a i farmaceutskih tvrtki čiji se lijekovi uvrštavaju na liste lijekova HZZO-a.
"Više nema mehanizma po kojem farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama HZZO-a otkako je, prije dvije godine, s tvrtkama potpisan Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova", tvrde u HZZO-u.
Podsjećaju da se tim ugovorom tvrtkama brani poticanje liječnika na propisivanje lijeka uz nagrađivanje u novcu ili drugim oblicima imovinsko-materijalne koristi, brane se promocije lijekova koje uključuju tvrdnje nedokazane znanstvenim istraživanjima, te ih se obvezuje da stručni skupovi koje organiziraju imaju primarno stručni karakter.
Ugovor, dodaju, na 1000 kuna godišnje ograničava reprezentacijski iznos koji svaki nositelj odobrenja može potrošiti na pojedinog doktora, te ograničava broj promotivnih posjeta liječnicima. Sankcije za nepoštivanje ugovora mogu biti i brisanje lijekova određene kompanije s listi lijekova, napominju u HZZO-u. Naglašavaju i da su sve tvrtke koje daju prijedloge za uvrštenje lijekova na liste dužne s HZZO-om potpisati Ugovor o etičkom oglašavanju.
Iznose i podatke po kojima su 78 tvrtki, koje su u prošloj godini s HZZO-om imale potpisan ugovor, prikazale promotivne troškove u iznosu od 175 milijuna kuna. U HZZO-u vjeruju da su svi koji su za promotivne namjene farmaceutskih kompanija primili novac, ispunili sve svoje financijske obveze, te uredno uplatili porez na taj iznos u državni proračun.
Pojašnjavaju kako, da bi neki lijek bio uvršten na Osnovnu ili Dopunsku listu HZZO-a, farmaceutske tvrtke odnosno nositelji odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet u Hrvatskoj, moraju uputiti zahtjev Povjerenstvu za lijekove HZZO-a, dok konačnu odluku donosi Upravno vijeće HZZO-a. Dodaju da je kriterij za podnošenje dokumentacije, uz prijedlog za uvrštenje novih lijekova, značajno pooštren posljednjih nekoliko godina.
U HZZO-u ističu i da su im farmaceutske tvrtke, uz sve potrebne dokumente, dužne dostaviti i popis država u kojima lijek ima odobrenje za stavljanje u promet, status lijeka u zdravstvenom osiguranju u najmanje 15 država EU i kliničko-farmakološko mišljenje s farmakoekonomskom analizom, kao i najmanje 5 znanstvenih radova koji dokazuju prednosti predloženog lijeka u liječenju u indikaciji za koju se lijek predlaže uvrstiti u listu lijekova.
"Zbog svih tih kontrolnih mehanizama aktualno Povjerenstvo za lijekova HZZO-a nije više u poziciji da može pogodovati farmaceutskim tvrtkama, već se isključivo vodi stavom struke vodeći računa o ekonomskom utjecaju na proračun", kažu u priopćenju. Navode i da se postupak stavljanja lijekova na listu HZZO-a detaljno objavljuje na internetu, potpuno je transparentan i usporediv s praksama zapadnoeuropskih zemalja.
Na internetskoj stranici HZZO-a objavljeni su članovi Povjerenstva za lijekove, te datumi i dnevni redovi sjednica Povjerenstva. HZZO ističe da su kliničke studije za ispitivanje lijekova farmaceutskih tvrtki u zdravstvenim ustanovama izvan njihove nadležnosti ih odobrava državno bioetičko povjerenstvo.
"Taj dio poslovanja farmaceutskih tvrtki nije u nadležnosti HZZO-a, ali smatramo da je potrebno da HZZO bude informiran o aktualnim kliničkim studijama i njihovim provoditeljima. Stoga će HZZO zatražiti od ugovornih zdravstvenih ustanova popis svih projekata i kliničkih studija koje se trenutno provode kako bi ubuduće imao uvid u suradnju ugovornih bolnica i farmaceutskih kompanija. Namjera je izbjeći situacije u kojima bi isti liječnik provodio kliničku studiju farmaceutske kompanije, a istovremeno bio potaknut da propisuje lijekove iste te kompanije", zaključuje HZZO u priopćenju.
