"Vlada od poreza na imovinu ne odustaje. Ako želimo biti u EU ne možemo govoriti o komunalnoj naknadi. Ona je mogla postojati u socijalizmu jer se nije plaćao doprinos ovisno o bogatstvu nego po tomu gdje je netko bio smješten i na kvadrate", rekao je Linić, dodavši kako će se, kada je riječ o zgradama i nekretninama, biti u stanju odrediti njihovu vrijednost.
"Već od početka godine zamijenit ćemo komunalnu naknadu porezima na imovinu. Poruka je jasna: nije problem ta nova stopa jer neće biti veća od sadašnje komunalne naknade. Bit će određenih razlika, ako netko u centru grada ima staru i zapuštenu nekretninu, nije plaćao cijenu na imovinu nego na lokaciju pa će možda sada imati manji porez.
Za razliku od onih koji imaju moderne vile na periferiji koje imaju ogromnu vrijednost za koju će se morati plaćati odgovarajući porez", kazao je ministar Linić. Na pitanje kako će se odrediti vrijednost građevinskog i poljoprivrednog zemljišta istaknuo je kako im je to najveći problem.
"Ne onoga koji nema namjenu, jer za njega se ne može ubirati porez, nego onoga koji nije u funkciji. Teško je odrediti takvu vrijednost pa će nam trebati godinu dana da definiramo vrijednost imovine koja nije u funkciji".
Zbog toga će se, dodao je Linić "porez na imovinu uvoditi u nekoliko faza. Imamo golemu pomoć MMF-a koji je osigurao stručnjake iz cijelog svijeta koji su iskusni u tim poslovima i tu neće biti problema. Na pitanje kada će se donijeti konačna odluka o uvođenju poreza na imovinu ministar Linić naglasio je kako "to nije do Ministarstva financija, politička odluka je u domeni Vlade.
Ona mora odlučiti što s porezom na imovinu koja nije u funkciji. Ako netko ima deset stanova, u jednom stanuje, a ostali nisu iznajmljeni s kakvom poreznom stopom to oporezivati.
