Radi se o problemu koji već godinama opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, tako da su Vlade dviju zemalja u srpnju imenovale po jednog financijskog stručnjaka koji će se baviti sporom oko potraživanja hrvatskih štediša i ponuditi moguća rješenja.
U skladu s mandatima koje su stručnjaci dobili od svojih Vlada, fokus razgovora bit će na tzv. prenesenoj štednji, najavljeno je iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je krajem srpnja da je rješenje pitanja Ljubljanske banke preduvjet za ratifikaciju Ugovora o pristpanju RH u EU u slovenskom parlamentu.
Erjavec je nedavno ponovio da Ljubljana i dalje inzistira na tome da su potraživanja hrvatskih štediša prema Ljubljanskoj banci iz vremena bivše SFRJ sukcesijsko pitanje, te da bi hrvatska Vlada trebala povući punomoć kojom je podržala Zagrebačku banku i Privrednu banku Zagreb u njihovim tužbama protiv Ljubljanske banke za dio štednje u Ljubljanskoj banci koji je prenesen u hrvatski javni dug.
Hrvatska smatra da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om ni na koji način nije povezana uz rješavanje problema Ljubljanske banke jer je postupak ratifikacije u parlamentima europskih država povezan s ispunjavanjem europskih kriterija, a ne s Ljubljanskom bankom.
