U sklopu priprema za ministarski sastanak, ciparsko je predsjedništvo u srpnju i kolovozu obavilo konzultacije sa svim zemljama članicama i s Hrvatskom, koja u EU ulazi 1. srpnja sljedeće godine. Na temelju tih razgovora ciparsko je predsjedništvo pripremilo dokument o otvorenim pitanjima koji će poslužiti kao temelj za raspravu.
Na sastanku će sudjelovati i predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta a Hrvatsku će predstavljati zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović. "Očekujemo pravu raspravu i iskrenu razmjenu mišljenja među zemljama članicama. Nazočnost pregovaračkog tima Europskog parlamenta i Europske komisije bit će prigoda za iscrpnu raspravu sa svim akterima koji sudjeluju u donošenju MFF-a", rekao je u priopćenju zamjenik ciparskog ministra za europske poslove Andreas Mavroyiannis, koji će predsjedavati sastankom.
Postizanje dogovora o MFF-u do kraja ove godine prvi je prioritet ciparskog predsjedništva. Europska komisija je u srpnju zbog ulaska Hrvatske dopunila svoj prošlogodišnji prijedlog sedmogodišnjeg proračunskog okvira. Prema prijedlogu Komisije, u sklopu kohezijske politike Hrvatska bi u sedmogodišnjem razdoblju mogla povući 8,7 milijardi eura. U sklopu proračunskog poglavlja koje uključuje poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš za Hrvatsku je predviđeno 3,5 milijardi eura.
Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji europski proračun iznosi 13, 741 milijardi eura u obvezama, a 9,956 milijardi u stvarnim plaćanjima. Komisija je za razdoblje 2014.-2020. predložila MFF u iznosu od 1.033 milijarde eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, a 988 milijardi eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BND-a. Dopunjeni iznos koji predlaže Komisija zbog ulaska Hrvatske veći je za osam milijardi eura u odnosu na prijedlog od prošle godine.
Do iznosa od 13,7 milijardi predviđenih za Hrvatsku došlo se preraspodjelom nekih proračunskih stavki, pa su tako sredstva za kohezijsku politiku za sadašnjih 27 zemalja članica smanjena za 5,5 milijardi eura. Oko višegodišnjeg europskog proračuna uvijek se vode žestoke rasprave među zemljama članicama, koje su podijeljene u dva tabora - na one koje traže više sredstava za kohezijsku politku kojom se sufinanciraju razvojni projekti u siromašnjim regijama i one na zemlje neto platiše, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta.
