Trajno boravište definira se kao mjesto i adresa na kojoj se osoba trajno nastanila u Hrvatskoj, a privremeno boravište kao mjesto i adresa gdje osoba privremeno boravi bez namjere da se u njemu trajno nastani. Zakon predviđa brisanje iz evidencije boravišta koje bi se pokretalo po službenoj dužnosti na temelju podataka koje utvrdi policija ili onih koje joj dostave tijela javne vlasti ili zainteresirane pravne ili fizičke osobe, odnosno građani.
Brisanje se ne bi provodilo za osobe koje su na privremenom radu ili školovanju u inozemstvu, ako su svoj odlazak prijavile, kao ni osobe koje su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena ili vraćena te nisu na drugi način stambeno zbrinute u Hrvatskoj. Građani bi prilikom prijave trajnog ili privremenog boravišta davali pisanu izjavu da su se nastanili na adresi trajnog ili privremenog boravišta.
Za Dragutina Lesara (Hrvatski laburisti), koji je izrazio uvjerenje da je "ovo treća sreća u donošenju zakona o boravištu", nužno je definirati što bi značila suglasnost stanodavca da bi podstanar dobio boravište, upozorivši da većina stanodavaca ne prijavljuje podstanare te da se onda ne može očekivati i da će im dati takvu suglasnost. Ne slaže se ni s odredbom po kojoj bi građani u roku šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu trebali na policiji ili na web stranicama MUP-a provjeriti podatke o svojem prebivalištu i potvrditi ih. "Zašto bi građani provjeravali je li policija provela njihovu prijavu", upitao je.
Predsjednik Odbora Josip Leko (SDP) upozorio je, pak, da Ustav RH ne poznaje boravište, već prebivalište, kao i da poznaje državljanstvo kao vezu osobe s državom i kao temelj za sve zakone, te da se stoga u zakonu treba jasno propisati da pravo na boravište imaju državljani, a ne osobe kako je sada navedeno. Za njegovu stranačku kolegicu Ingrid Antičević Marinović predloženi zakon je "gotovo savršen u smislu suzbijanja svih zlouporaba kojih smo se nauživali proteklih godina i koje su Hrvatsku skupo koštale". Zauzela se da se lažno prijavljivanje boravišta ubuduće tretira kao kazneno djelo.
Milorad Pupovac (SDSS) pozdravio je uređivanje materije po kojim se uvjetima može brisati iz evidencije boravišta, ali i naglasio kako uz praksu brisanja treba postojati i praksa upisivanja u boravište. "Populaciju koja je u Hrvatsku dolazila iz BiH do sada se uvijek upisivalo, a populaciju, izbjeglice iz Srbije nije se upisivalo već brisalo", poručio je. Odbor je podržao i prijedlog izmjena Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Pupovac je u raspravi od Sabora i Odbora zatražio da osude izjavu splitskog gradonačelnika i zastupnika HGS-a Željka Keruma u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2" da su njegovi poslovni problemi počeli nakon što je rekao da bi "Srbi trebali znati gdje im je mjesto", a izjavio je i da Srbi imaju većinski utjecaj na medije i financije u Hrvatskoj. Pupovac je Kerumove navode ocijenio poticanjem na nacionalnu diskriminaciju, ističući da su antisemtiske izjave, gdje se Židove tretiralo kao bogataše koji na sve imaju utjecaja, u srednjoj i jugoistočnoj Europi dovele do tragičnih posljedica.
"Molim da Sabor i ovaj odbor počnu o tome voditi računa, posebno kada takve izjave dolaze s pozicija vlasti u Hrvatskoj", poručio je. Predsjednik Odbora Leko osudio je Kerumovu izjavu, ali i naglasio kako ne želi Odbor pretvarati u arbitra. "Osuđujem bilo kakve izjave, pa makar bile i pod plaštom imuniteta, koje diskriminiraju nekoga, posebno po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi", kazao je Leko.
