Zakon bi, među ostalim, trebao osigurati bržu naplatu novčanih kazni i neisplaćenih plaća. Omogućuje se, naime, izravna naplata novčanih tražbina putem Fine na temelju pravomoćnih sudskih i ovršnih odluka, odnosno presude, rješenja ili odluke suda, kao i na temelju potvrde poslodavca o neisplati dospjele plaće, naknade za plaće ili otpremnine.
Novčane će se kazne tako naplaćivati izravno s računa građana, bez pokretanja posebnog ovršnog postupka, što je do sada bio slučaj. Radnik kojemu nije isplaćena plaća obeštećenje ubuduće neće morati tražiti na sudu kroz ovršni postupak, nego će se moći naplatiti izravno putem Fine, pod uvjetom da poslodavac na računu ima novca.
U Vladi očekuju da će takva rješenja rasteretiti sudove, budući da je ovrha na novčanim tražbinama najčešći oblik ovrhe, a da su ovršni postupci skupi i dugotrajni. Kako bi se izbjegle manipulacije sustavom, krivotvorine i dvostruke naplate zadužnica, novi je zakon predvidio umrežavanje Fine i javnobilježničkih ureda, koji će voditi Registar zadužnica.
U taj će registar ući svaka buduća zadužnica, a zadužnice koje su izdane prije stupanja na snagu novog zakona moći će se naplatiti tek kad vjerovnici zatraže njihovo unošenje u Registar. Kad je riječ o ovrhama nad pokretninama i nekretninama, predviđena je aktivnija uloga ovrhovoditelja, koji će morati nazočiti ovrhama.
U slučajevima u kojima se ovrhovoditelj više puta ne odazove pozivu na ovrhu, omogućuje se obustava postupka. Time se želi skratiti postupak i dodatno zaštititi dostojanstvo ovršenika. Vlada računa da bi ovrhovoditelji u nekim slučajevima mogli odustajati od ovrhe, ako se na licu mjesta uvjere u loš socijalni status ovršenika.
