"Trošak izrade i dostave svakog rješenja je 13 kuna, a kako se, nakon što se zakon izmijeni, više ne bi izrađivalo niti dostavljalo oko 145 tisuća rješenja, to bi značilo godišnju uštedu od dva milijuna kuna", objasnio je zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Darko Ledinski. Rekao je da će ušteđeni novac Vlada usmjeriti prema krajnjim korisnicima, odnosno obiteljima koje primaju dječji doplatak.
Novo rješenje bi se donosilo samo u slučajevima kada se pravo ukida za tekuću godinu ili kada se mijenja visina doplatka za djecu (smanjuje ili povećava). Ledinski je naglasio kako je predloženo rješenje jedan od primjera koji potvrđuje da je moguće uštediti, a da se nikome, u konkretnom slučaju djeci i njihovim roditeljima, neće uskratiti ni jedno pravo, niti jedna kuna. Mladen Novak (Hrvatski Laburisti) podržao je predložene uštede, ali i ocijenio da je riječ tek o administrativnoj mjeri te da bi Vlada morala osigurati usklađivanje dječjeg doplatka s troškovima života.
Izvijestio je da su laburisti Vladu pisanim putem upitali kada će dječji doplatak uskladiti s porastom životnih troškova, s obzirom na povećani PDV te poskupljenje struje i plina. "Od nadležne ministrice dobili smo odgovor da je ova Vlada iskazala odlučnost u ostvarenju prava u neizmjenjenim iznosima", rekao je Novak. Vladu je pozvao da "donese neku konkretnu mjeru, da ljudi mogu preživljavati". Ivanka Roksandić (HDZ) upozorila je da je broj korisnika dječjeg doplatka u lipnju porastao za 4.190, što znači da je toliko obitelji palo ispod dohodovnog cenzusa od 1.633 kune po članu kućanstva.
"To je znak da su se izgubila radna mjesta", rekla je Roksandić, koja očekuje da će se dva milijuna kuna uštede od predloženih izmjena usmjeriti u povećanje dječjeg dolatka ili da će "barem osigurati njegovu redovitu isplatu". Željko Šemper (HSU) predloženo je pohvalio kao primjer uštede na malim rashodima. Smatra da bi trebalo smanjiti "papirometriju" i na drugim mjestima, poput rodnih listova, za koje se često traži da nisu stariji od šest mjeseci, ili na potvrdama o prebivalištu. Naveo je da su u srpnju u HZMO-u bila registrirana 214.753 korisnika dječjeg doplatka, za 406.231 djete, a da je doplatak u prosjeku iznosio 352 kune.
Predložene izmjene podržao je i Boro Grubišić (HDSSB), koji je, međutim, upitao zašto HZMO ne štedi i na drugim mjestima, podsjetivši da se u izvješćima HZMO-a godinama ponavlja podatak o sto milijuna kuna nepripadajućih mirovina. "Nakon 'slučajne države' i pravog tužibabstva vlastite nacije u Berlinu, gdje je premijer rekao da je hrvatska nacija nevjerojatan paradoks, moram izraziti određene paradoksalne stvari koje se tiču Vlade, uprave i svega što čine vlastodršci", rekao je Grubišić.
Objasnio je da paradoksalnom smatra činjenicu da o dječjem doplatku brigu vodi Zavod za mirovinsko osiguranje, ali da je ponavljanje podatka o nepripadnim mirovinama u HZMO-vim izvješćima još paradoksalnije. Ustvrdio je i da je paradoks da je "Građevinski fakultet odlučio zapapriti našoj djeci većim školarinama, o čemu je jučer govorio tajnik Fakulteta, koji ima bogato iskustvo u Agenciji za promet nekretnina, i to u godinama kada je u toj Agenciji, po nekim procjenama, zamagljena milijarda kuna".
