Najavio je da će slične javne rasprave kakva je bila i današnja, što ju je organizirao zagrebački Forum žena SDP-a u Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu, održati širom Hrvatske jer je interes za tu temu vrlo velik, kako socijalnih partnera - poslodavaca i sindikata - tako i nevladnih udruga i građana. "Vjerujem da će biti suprotnih stavova, osobito kod socijalnih partnera, pa će vlada morati preuzeti odgovornost za nova zakonska rješenja", kazao je ministar Mrsić tijekom javne rasprave u KIC-u. Naglasio je kako žele stvoriti bolja zakonska rješenja za pola radnog vremena (part-time job), rad kod više poslodavaca i rad kod kuće napominjući da neka zakonska rješenja već postoje, ali da postoje problemi u njihovoj provedbi koje žele utvrditi i riješiti.
Mrsić je upozorio na podređeni položaj žena na tržištu rada posebice kada je riječ o zaposlenim ženama kojima, nakon trudnoće i bolovanja, poslodavci ne produžuju ugovore te dodao da tu treba nači drugi način. "Hrvatska je zemlja koja depopulira i ako ne napravimo bolja zakonska rješenja, bit će nas sve manje", kazao je Mrsić dodajući kako će stoga inzistirati na pronatalitetnoj politici i kroz ovaj zakon. Rekao je da će, procijene li da zakon treba mijenjati, izraditi teze za okvir novog zakona o radu koji će usmjeriti radnu grupu kako zakon treba izgledati i potom će ići u izradu zakona. Jagoda Milidrag Šmid iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske smatra da će part-time job odnosno mogućnost rada kod više poslodavaca otežati ženama jer će "trčati od posla do posla" pa će nakraju raditi više nego što propisuje radni tjedan, kao što se to desilo primjerice u Španjolskoj.
Također izražava sumnju u preuzimanje odgovornosti vlade za takvo stanje jer dosad, kaže, odgovornost za radnike nije preuzela niti jedna vlada. Nekoliko govornica se, međutim, nije složilo s njome navodeći da je rad "na pola radnog vremena" dobro rješenje za žene i majke."Bolje raditi pola radnog vremena i zaraditi dvije tisuće kuna mjesečno nego ništa i biti više s djecom", rekla je jedna od zainteresiranih žena iz publike. Druga je pak ministru Mrsiću poručila kako bi bilo dobro da se stvore uvjeti da se može raditi od kuće, primjerice posao turističke agencije budući da su danas za tu uslužnu djelatnost tehnički uvjeti jako zahtjevni. Ministar je obećao da će razmotriti pitanje osuvremenjavanja rada kod kuće te najavio da će razvijati rad kod više poslodavaca uvođenjem plaćanja doprinosa po satu.
Ministar Mrsić poručio je i da će putem mjera aktivne politike zapošljavanje inzistirati na samozapošljavanju za što će biti dobiveni poticaji, a takvi će, na godinu-dvije, dobiti i svog "tihog partnera" sa Zavoda za zapošljavanje koji će ih financijski savjetovati i voditi kroz šumu propisa. Osim toga, dodao je, osnivanje firme bit će moguće uz trošak od 700 kuna. Na taj bi se način, smatra Mrsić, riješilo pitanje zapošljavanja mladih, žena i dugotrajno nezaposlenih koji najteže dolaze do posla. Posebno je izdvojio i problem ugovora o radu, prije sva onih koji su zaposleni na određeno vrijeme, budući da je novozaposlenih na određeno 150 tisuća u odnosu na svega 10 tisuća zaposlenih na neodređeno vrijeme. "Treba vidjeti na koji način to pomiriti", rekao je ministar Mrsić i dodao kako ministarstvo i vlada žele osigurati pravedne ugovore o radu.
Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata ocijenio je da je problem rada na određeno problem svih, a naročito žena te dodao kako poslodavci, zapošljavajući na određeno, nemaju nikakvog rizika ne produže li ugovor o radu kad ženi koja je rodila istekne porodiljni dopust. "Muževljeva plaća u Hrvatskoj nije dovoljna pa žena mora raditi", kazao je Sever i dodao kako tu država treba pomoći jer skraćenih poslova danas gotovo da i nema. Mirando Mrsić također je istaknuo da nova rješenja pripremaju za zapošljavanje osoba s invaliditetom te da će poslodavci koji to ne žele morati plaćati "penale" u Fond za rehabilitaciju, a i država će tu, kaže, "podmetnuti leđa". Predsjednica zagrebačkog Foruma žena SDP-a Jasenka Borić zahvalila je ministru Mrsiću i gostima na uspješnoj i posjećenoj javnoj raspravi na kojoj se, uz ostalo, čulo kako ne bi bilo loše slijediti primjer Danske koja je prva uvela part-time job i na taj način za 50 posto smanjila nezaposlenost.
