Govoreći na predavanju "Granice suvremene Hrvatske" akademik Rudolf istaknuo je kako su sve države nastale na području bivše Jugoslavije svojedobno morale dati izjavu o priznavanju zatečenih granica jer je to bio uvjet njihova međunarodnog priznanja. Ugovorom Tuđman-Izetbagović iz 1999. promijenjena je granica u Malostonskom zaljevu na štetu Republike Hrvatske te je to hrvatska Vlada dužna kazati hrvatskim zastupnicima i građanima, rekao je.
Na dan proglašenja svoje neovisnosti i samostalnosti, 25. lipnja 1991., Hrvatska je stekla otoke Mali i Veliki školj i Rt rep Kleka, poštujući međunarodnopravno načelo o stjecanju naslijeđenih granica bivše Republike Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji, i za to ima dovoljno dokaza, istaknuo je akademik Rudolf.
Posebice je naglasio kako se promjenom granica ruši načelo stjecanja zatečene granice na dan osamostaljenja država. Akademik Rudolf rekao je također kako su o granicama sa Slovenijom, BiH i Crnom Gorom s hrvatske strane pregovarali "nedovoljno pripremljeni ili površni pregovarači" dok je među političarima koji su donosili odluke, bilo onih "bez dovoljno patriotizma".
Ocijenio je kako je u razgraničenju sa Slovenijom u Savudrijskoj vali riječ o teritorijalnim pretenzijama susjedne države te da bi u slučaju nepovoljne arbitraže sa Slovenijom u pitanje mogla doći i hrvatsko-talijanska granica. Nakon toga Talijani bi mogli postaviti pitanje Osimskih sporazuma i razgraničenja sve do Palagruže, dodao je akademik Rudolf.
Također smatra kako su pregovori sa Slovenijom i BiH prava "kamilica" u odnosu na ono što se 2002. godine kao privremeno rješenje dogovorilo razgraničenjem u Bokokotorskom zaljevu.
