Pahor koji je sada jedan od trojice predsjedničkih kandidata na skorim izborima, rekao je u emisiji kako je hrvatsko-slovenski prijepor oko granice u doba kad je postao premijerom prijetio eskalacijom širih razmjera. Govoreći o svojim prvim kontaktima s tadašnjim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u vrijeme kad je Slovenija zbog toga bila blokirala nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om, Pahor je rekao da se Sanaderu činilo da je Slovenija "premala država" u Europskoj uniji te da će na nju veće članice izvršiti pritisak kako bi se to pitanje riješilo.
Rekao je da su njemu kao slovenskom premijeru na prvom mjestu bili nacionalni interesi i da je svima koji su pritiskali, a spomenuo je njemačku kancelarku Angelu Merkel, poručio da neće odustati od rješenja koje je za Sloveniju pravedno. Pahor je rekao da je Slovenija tada odbacila i "ultimatum" francuskog predsjedništva koje je predlagalo kompromis koji bi omogućio nastavak hrvatskih pristupnih pregovora i da je to za njega to bilo "teško vrijeme teških odluka" i velikih pritisaka. Svog tadašnjeg kolegu Sanadera nazvao je tvrdim pregovaračem, ali nije komentirao njegove tvrdnje da je otišao s položaja kako bi omogućio rješenje hrvatsko-slovenskog spor.
Pahor je kazao da se ključan trenutak dogodio kada je tadašnji europski povjerenik za proširenje Olli Rehn "odlučio dignuti ruke" od pregovora Hrvatske i Slovenije, te da su on i Sanaderova nasljednica na dužnosti Jadranka Kosor, ostavši međunarodno izolirani i suočeni sa sve većim tenzijama, shvatili da moraju uzeti stvari u svoje ruke. Kazao je i da SAD i Švedska koja je tada predsjedala EU-om, nisu imali veliku ulogu u rješavanju spora, iako su u njemu posredovali. Pahor je komentirao i informaciju koju je objavio Wikileaks, a prema kojoj je američkim diplomatima u Ljubljani Pahor govorio kako Hrvatska i Srbiju trebaju ući zajedno u Europsku uniju.
Kazao je da je zapravo rekao, a to misli i danas, da "ako Hrvatska postane članica EU-a, ni Srbija ne smije ostati bez europske perspektive" jer bi predugo čekanje Srbije na članstvo u EU-u bio loš za pomirenje na Balkanu. Što se tiče prijepora oko Ljubljanske banke i njezinih štediša u Hrvatskoj, Pahor je rekao da problem treba riješiti u okviru Sporazuma o sukcesiji slijednica nekadašnje SFRJ, pri čemu je podsjetio da je o takvom rješenju pregovarao i s nekadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor na sastanku u Bohinju 31. srpnja 2010. "Želja je Slovenije da hrvatski štediše Ljubljanske banke dobiju svoj novac, preko institucija za sukcesiju u Baselu. Mislim da će ga dobiti", rekao je Pahor.
Bivši slovenski premijer rekao je kako bi vlada Janeza Janše u parlamentarni postupak mogla uputiti prijedlog ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om nakon što je Hrvatska, kako je rekao, zadnjim pismom hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić potvrdila da će se pitanje Ljubljanske banke i štediša rješavati u Baselu, te da je za ratifikaciju pristupnog sporazuma Hrvatske s EU-om u slovenskom parlamentu potrebno osigurati dvotrećinsku većinu.
Pahor je u emisiji govorio i o aktualnim pitanjima iz slovenske politike i kampanji za predsjedničke izbore 11. studenoga, a na kojima je jedan od tri službena kandidata, uz sadašnjeg predsjednika Danila Tuerka i predstavnika desnice Milana Zvera. Svoju želju da nastavi političku karijeru kao predsjednik države Pahor je argumentirao činjenicom da ima veliko političko iskustvo te da se osjeća kao kandidat koji može povezati različite političke silnice u vrijeme ekonomske krize koja još traje.
