"S obzirom na odluku Ustavnog suda koja je 43 odredbe Zakona o kaznenom postupku ocijenila neustavnima mi smo sada njih 17, najočitijih, implementirali u izmjene", rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić i najavio da će preostale implementirati do polovice iduće godine. Krajnji rok je, po odluci Ustavnoga suda, 15. prosinca 2013. Ministar je od izmjena izdvojio brisanje odredbe kojom se omogućavalo da se kod određenih kaznenih djela mogu koristiti neki dokazi koji su pribavljeni nezakonito, povredom dostojanstva okrivljenika.
Ustavni sud je, naime, ocijenio da je dostojanstvo takva vrijednost da se na taj način pribavljeni dokazi nikad ne mogu koristiti. Primjedbe na nepristranost suca (zahtjev za izuzećem) od sada će se moći izreći tijekom cijelog postupka, a ne kao do sada do početka glavne rasprave, a na 96 sati fiksira se rok u kojem uhićenik mora biti doveden pred suca. Izmjene se uvode i u odnosu državnog odvjetništva i obrane. Po sadašnjim odredbama ZKP-a, državni odvjetnik obrani mora, uz dokaze na kojima temelji krivnju, dostaviti i popis svih dokaza kojima raspolaže bez obzira namjerava li ih koristiti pred sudom. Obrana će sada sama moći procijeniti i koristiti ono što smatra da je olakotna okolnost za branjenika.
Također, sud će morati obrazložiti svoju odluku o odbijanju dokaznog prijedloga i načinu izvođenja dokaza, što dosad nije bio slučaj, a time se želi poboljšati mogućnost podnošenja žalbe na takvu odluku suda. Ministar je istaknuo da se na izmjenama ZKP-a počelo raditi i prije odluke Ustavnoga suda radi potrebe usklađivanja s novim Kaznenim zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2013. Izmjenama se uvodi i značajna promjena nadležnosti sudova, odnosno rasterećuju se županijski sudovi, a velik broj djela ide u nadležnost općinskih sudova.
Na općinskim sudovima bili bi predmeti za koje je previđena kazna do 12 godina, a na županijskima bi bili uskočki predmeti i ratni zločini te predmeti za neka specifična djela, kao što su zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju te financijske i subvencijske prijevare, gdje je značajna materijalna šteta. Županijske sudove tako se rasterećuje oko 50 posto sadašnjih poslova, ali će dobiti teže predmete koji trebaju drugačiji rad i pristup, ustvrdio je Miljenić koji očekuje da će to dovesti do ubrzanja rada sudova. Ministar je kazao da se ispravlja i nelogičnost koja će utjecati na broj opće sudskih predmeta i učinkovitost postupanja jer će sada moći doći do sporazumijevanja i kod kaznenih dijela za koje je zapriječena kazna do osam godina.
Do sada je moglo doći do sporazumijevanja za teža kaznena djela, ali ne i za lakša. Izmjenama se kod postupanja prema okrivljenicima s duševnim smetnjama uvodi obvezna obrana od početka, što također do sad nije bio slučaj. Premijer Zoran Milanović naglasio je kako je riječ o regulativi koja na najizravniji način utječe na status ljudskih prava te izrazio nadu da će Hrvatska uskoro doći do stanja u kojem barem 20 godina na vladi neće biti izmjene ZKP-a jer će to značiti "da smo ušli u fazu stabilnosti".
Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Njima se državnom odvjetniku daje mogućnost da na prijedlog ravnatelja USKOK-a za kaznena djela iz nadležnosti tog tijela (posebno teška kaznena djela) predloži obnovu postupka u dijelu koji se odnosi na kaznu pravomoćno osuđene osobe, ako je iskaz te osobe važan za dokazivanje najtežih oblika kaznenih djela. Time će se sudu omogućiti da u obnovljenom postupku u odnosu na izrečenu kaznu kao olakotnu okolnost uzme nečije priznanje ili suradnju. Izmjena se uvodi budući da u novom ZKP-u više ne postoji izvanredni pravni lijek – zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne.
U saborsku je proceduru upućen i prijedlog novog Zakona o probaciji, a najvažnija je novina proširenje mogućnosti da okrivljenik kaznenopravnu sankciju izdržava kroz rad za opće dobro, čime se želi rasteretiti zatvorski sustav. Trenutno je, naime, u hrvatskim zatvorima nešto manje od pet tisuća osoba. U Hrvatskoj trenutačno postoji 11 ureda u kojima probacijske poslove obavlja oko 80-ak službenika, a očekuje se da će ih kroz iduće tri godine biti zaposleno još 90.
