U predloženim izmjenama Zakona o kaznenom postupku je 17 članaka od 43 čije je izmjene zatražio Ustavni sud uz obrazloženje da nisu u skladu s Ustavom. Prije je najavljeno da će se ostali članci izmijeniti do polovice iduće godine, a krajnji je rok, po odluci Ustavnoga suda, 15. prosinca 2013.
Prilikom usklađivanja vodilo se računa da će se Zakon, nakon stupanja na snagu Kaznenog zakona iz 2011. i dalje primjenjivati u postupcima za kaznena djela iz Kaznenog zakona iz 1997., radi načela primjene blažeg zakona, čime se omogućuje njegova primjena u postupcima po oba Kaznena zakona. Predlaže se i katalog kaznenih djela, modificira se stvarna nadležnost sudova, a uređuje se i sustav kaznenih sankcija.
Predlagatelj je u odnosu na Odluku Ustavnog suda RH u preostalom dijelu usklađenja Zakona pridržao pravo da to učini naknadno najkasnije do 15. prosinca 2013. godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona onemogućava se pribavljanje dokaza povredom ljudskog dostojanstva, omogućava se podnošenje zahtjeva za izuzeće suca tijekom cijelog postupka i onemogućava se policiji dovođenje okrivljenika protiv kojeg je određeno jamstvo bez dovedbenog naloga.
Također se uređuje ukidanje istražnog zatvora davanjem jamstva, sprječavanje bijega osobe zatečene u vršenju kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, skraćuje se vrijeme u kojem uhićenik mora biti doveden pred suca istrage, uređuje se obveza državnog odvjetnika da sudu dostavi popis svih dokaza kojima raspolaže, nameće se obveza sudu da u presudi obrazloži odluku o odbijanju dokaznog prijedloga stranaka i načinu izvođenja dokaza.
Dosadašnja primjena Zakona ukazala je na potrebu izmjena i dopuna pojedinih odredaba radi učinkovitije primjene novih instituta i položaja pojedinih sudionika. Peđa Grbin (Klub SDP-a) zapitao se zašto se sada radi usklađenja umjesto da se zakon izmjenjivao kad se usvajao Kazneni zakon. Također je od predlagača zatražio da se otklone brojne uočene neustavnosti. Ustavni sud se oglasio na velik broj članaka, složila se Ana Lovrin (Klub HDZ-a) no dodala je i kako je Hrvatska nakon 130 godina primjene mješovitog tipa kaznenog postupka, 2008. usvojila drugu vrstu kaznenog postupka kojom je strogo odvojena istraga od kaznenog postupka.
Nije sve idealno, postoje nedostaci koje je prepoznao i Ustavni sud, ocijenio je Josip Salapić (Klub HDSSB-a).Izmjene se, po njegovim riječima odnose na tri točke: usklađivanje s novim kaznenim zakonom, usklađivanje s odlukama Ustavnog suda i izmjene i dopune pojedinih odredbi koje su se iskristalizirale tijekom primjene kazneno-procesnog prava, poručio je Salapić. U cilju usklađivanja s novim Kaznenim zakonom zastupnici su kratko raspravili i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te izmjene i dopune Zakona o sudovima za mladež.
