Milanović je pojasnio da nije riječ o novom referendumu o ulasku u Europsku uniju, nego o mogućnosti raspisivanja referenduma na kojem bi se se odlučivalo o prihvaćanju nove Europske unije, drukčije od sadašnje. "Ovdje se razgovara o stvarima koje određuju budućnost EU-a i Hrvatske na neki način, što otvara jedan potpuno novi okvir.
Bit priče je u tome da su stvari o kojima se ovdje razgovora i odluke koje će biti donesene, nešto o čemu mi Hrvatskoj, ljevica, desnica, centar, mi kao politička zajednica, nismo nikada razgovarali. Dakle, govorio sam o mogućem referendumu u budućnosti, kao što je bilo u drugim zemljama članicama nakon promjena Ugovora o EU-u", rekao je Milanović nakon završetka summita EU-a. Europska unija u okviru napora na rješavanju sadašnje gospodarske i finacijske krize radi na svom potpunom preustroju, a taj proces bi mogao rezultirati puno čvršćom integracijom, što će tražiti odricanje od jednog dijela nacionalnog suvereniteta.
Milanović je rekao da nema monetarne bez fiskalne unije, da se ne može imati zajednički novac bez zajedničke fiskalne blagajne. "Mi u Hrvatskoj se moramo dogovoriti što želimo, koji su nam interesi jer su to ogromne stvari", rekao je. Premijer Milanović je istaknuo da je za Hrvatsku od iznimne važnosti donošenje novog Višegodišnjeg proračunskog okvira (MFF) za razdoblje 2014-2020. Sredinom studenoga u Bruxellesu će se održati novi sastanak skupine zemalja, tzv. prijatelja kohezije koje traže da se očuva kohezijska politika EU-a iz koje se financiraju siromašnije regije u EU-u.
Nešto kasnije, 22. i 23. studenoga sazvan je izvanredni summit na kojem bi se trebao dogovoriti sedmogodišni proračun EU-a. Prema pristupnom ugovoru, Hrvatska u sedmogodišnjem razdoblju ima na raspolaganju 13,7 milijardi eura i to nije upitno. Ono o čemu se razgovora jest razdoblje u kojem će moći koristiti sredstva iz svake proračunske godine. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.
Istu mogućnost imale su sve nove članice EU-a. "Što više vremena za realizaciju projekta ima, to bolje. Ako su četiri godine imale Poljska, Češka i ostale zemlje nove članice, onda je u redu da i mi imamo bar neko vrijeme. Vjerujem da je to moguće postići, a hrvatska je prednost što je riječ o malom iznosu za Europsku uniju", rekao je Milanović.
