"Ne želimo u Uniju uvoziti probleme i poručujemo da se u pristupne pregovore ne postavljaju mine. Paralelno s procesom pregovora trebao bi teći i proces rješavanja bilateralnih pitanja, a ima ih puno", kazao je Fuele na međunarodnoj konferenciji o proširenju EU-a u Pragu. On je pohvalio Zagreb i Ljubljanu za postizanje arbitražnog sporazuma o granici, ali je podsjetio na dugogodišnji neriješeni problem Ljubljanske banke kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u svome parlamentu. "Mislim da više napora treba uložiti u pitanje rješavanja Ljubljanske banke", naglasio je europski povjerenik.
Ističući kako nema sumnje da treba nastaviti s proširenjem Unije na zapadni Balkan, i glavni direktor u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Michael Clauss smatra kako nove članice ne bi u Uniju smijele unositi bilateralne probleme te da moraju ući potpuno spremne zbog čega će daljnje proširenje biti sporije nego dosad. "Ne smijemo u Uniju uvoziti bilateralne sukobe i ponavljati greške iz prošlosti. Ne treba dopustiti da u Uniji imamo zemlje koje ograničavaju naše vanjskopolitičko djelovanje ili koje blokiraju pristup drugih država regije", izjavio je Clauss. "Zato je važno da zapadni Balkan prevlada naslijeđe rata", dodao je njemački političar i upozorio da će Bruxelles ubuduće pomnije nadzirati kako zemlje kandidatkinje s jugoistoka Europe provode kriterije za članstvo. "Za to trebamo više vremena, pa će i pristupanje biti sporije", rekao je Clauss i zauzeo se za paralelne procese stabilizacije i proširenja Unije, jer će "integriranija Europa biti sposobnija primiti nove članice".
Na konferenciji je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja je istaknula da Hrvatska ulaskom u EU ostvaruje dva ključna cilja: izgradnju funkcionirajuće države i postizanje dugotrajne stabilnosti. "Zadnjih pet generacija Hrvati nisu imali državu koja je trajala duže od jednog prosječnog životnog vijeka, pa ne treba naglašavati što za nas znači dugotrajna stabilnost", rekla je Pusić. Po njezinim riječima, za uspjeh europskog projekta važno je zadržati atraktivnost Unije. "On će uspjeti samo ako države i narodi to žele", ocijenila je šefica hrvatske diplomacije.
Potpredsjednica srbijanske vlade za europske integracije Suzana Grubješić očekuje velike izazove na europskom putu Srbije, ali i pohvale Bruxellesa za dobro obavljen posao, sve dok ispunjava zadane kriterije. "Naša vlada želi biti subjekt, a ne objekt europske politike i partner našim susjedima, a ne suprotno", istaknula je Grubješić.
