Saborski Odbor za pravosuđe raspravljao je o izvješću koje je EK objavio 10. listopada i u kojemu se, uz isticanje napretka Hrvatske u ispunjavanju kriterija za članstvo, navodi deset zadaća koje je Zagreb dužan ispuniti do pristupanja Uniji.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić podsjetio je da se dvije zadaće odnose na Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, a to su smanjenje zaostalih sudskih predmeta i usvajanje paketa ovršnih zakona što je nedavno učinjeno. "To nije posao preko noći i rezultati se ne vide preko noći", rekao je Miljenić i dodao da se uz istovremeno smanjenje broja zaostalih predmeta bilježi rast priljeva prekršajnih, građanskih, trgovačkih i drugostupanjskih predmeta.
Kao mjere smanjenja sudskih zaostataka i ubrzanja postupka sudovanja naveo je da je 47 sudaca premješteno u najopterećenije sudove i najavio novi Zakon o parničnom postupku. Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin podsjetio je da se broj kaznenih postupaka koji su trajali duže od dvije godine smanjio od 2005. do 2012. za gotovo polovicu, s 49.586 na 26.233 predmeta. Isto je i s dugotrajnim građanskim parnicama koje su s 15.159 godine 2005. pale na 2.999 ove godine, dodao je prvi čovjek sudske vlasti.
Hrvatin je ocijenio da Hrvatska u apsolutnom broju ima dovoljno sudaca, ali su oni neravnomjerno raspoređeni te je najavio da će se nastaviti s premještanjem sudaca i predmeta, osobito u drugostupanjskim postupcima gdje nije nužna nazočnost stranaka. "To nije popularna mjera i mora se provesti po međunarodnim standardima", rekao je Hrvatin i dodao kako se ne smije dogoditi da se premještaju suci koji su se nekome zamjerili.
Vladimir Šeks i Ana Lovrin iz HDZ-a ocijenili su izvješće vrlo pozitivnim, ali i upozorili da se uz smanjenje zaostataka treba i dalje raditi na borbi protiv korupcije, sukobu interesa i ratnim zločinima. Šeks je posebno istaknuo da zaostali predmeti stvaraju percepciju o korupciji, pa će smanjenje broja dugotrajnih postupaka utjecati na smanjenje te percepcije u hrvatskoj javnosti.
