Prema posljednjim izračunima TV mreže NBC News, Obama je osigurao 284 elektorska glasa, a Romney 203. U saveznim državama Floridi, Virginiji i Nevadi još nije prognoziran pobjednik jer su rezultati previše tijesni, a na Aljasci još nije završeno glasovanje. Nakon 78 posto obrađenih glasova na nacionalnoj razini, oba kandidata imaju po 49 posto glasova, pri čemu je Obama osvojio 51.432,261 glas a Romney 51.181,213 glasova. Istodobno, Obamini su demokrati zadržali većinu u Senatu gdje će su osigurali 50 mjesta uz dva neovisna kandidata koji ih podupiru, dok su republikanci osigurali 44 mjesta.
Predstavnički dom Kongresa ostaje čvrsto u rukama republikanske većine, koji će imati najmanje 218 mjesta, prema projekciji rezultata ABC Newsa. Obama je pobijedio Romneya u nizu ključnih neizvjesnih država unatoč slabom gospodarskom oporavku i dugotrajno visokoj nezaposlenosti, jer je većina američkih birača radije podržala prvog crnog predsjednika, nego bogatog republikanca. Obamina pobjeda u državi Ohio, gdje se vodila ključna bitka u kampanji, osigurala mu je dostizanje praga od 270 elektorskih glasova potrebnih da osvoji Bijelu kuću i okončala Romneyeve nade da će prirediti izneneđenje u nekoj od neizvjesnih država.
Obama je zabilježio tijesne pobjede u Ohiu, Wisconsinu, Iowu, Pennsylvaniji i New Hampshireu, a jedina neizvjesna država koje je dobio Romney je Sjeverna Karolina, prema projekcijama TV mreža. CBS news je u međuvremenu prognozirao da Obama pobjeđuje i u drugoj neizvjesnog državi Coloradu, što rezultat u Ohiu čini manje presudnim. Romney je nazvao predsjednika Obamu i čestitao mu na pobjedi, izvijestile su američke televizije, a potom je održao i govor u kojem je priznao izborni poraz u stožeru svoje kampanje u kongresnom centru u Bostonu.
Prema očekivanjima, najmanje je 120 milijuna američkih birača glasovalo u utrci između aktualnog demokratskog predsjednika i Romneya, nakon 18-mjesečne kampanje u kojoj je potrošeno između dvije i tri milijarde dolara, usredotočene na oporavak američkog gospodarstva. Obama ulazi u svoj drugi četverogodišnji mandat suočen s teškom zadaćom rješavanja proračunskog deficita od 1.000 milijardi dolara, smanjenja 16.000 milijardi dolara nacionalnog duga, reforme skupih socijalnih programa i rješavanja blokada u američkom Kongresu, koji će zadržati gotovo isti stranački raspored snaga u kojem su demokrati većina u Senatu, a republikanci u Predstavničkom domu.
