"Ta je uredba nedostatna i zaista očekujem od Vlade da to popravi", rekao je Josipović, ocijenivši da je riječ o "ogromnoj nepravdi koju treba otkloniti". Objasnio je da su obitelji tužile državu jer nije ispunila svoju zadaću - pronašla i kaznila počinitelje zločina, da su sudovi sudili protiv žrtava, jer obitelji nisu mogle dokazati tko je počinio zločine, a na kraju su prisiljene plaćati i parnične troškove.
Naplatu parničnih troškova nazvao je "trećom razinom viktimizacije žrtava". Upozorio je da su civilne žrtve rata među najugroženijim skupinama društva te da zaslužuju poštovanje društva. "Žrtve su zaslužile naše poštovanje i ako ga ne dobiju naše društvo je izgubilo najvrjedniju komponentu uređenog društva, a to je solidarnost", poručio je Josipović.
Predsjednica Documente Vesna Teršelič ustvrdila je da političari pokazuju vrlo slab interes za sudbine civilnih žrtava rata - nestalih, ranjenih, obitelji poginulih, logoraša i logorašica, žrtava silovanja, izbjeglih i prognanih. "Zašto Vlada ne priznaje patnje žrtava", upitala je Teršelič, ustvrdivši da su Vladine institucije nadležne za civilne žrtve rata "godinama mijenjale nazive, a nisu ni počele rješavati probleme žrtava".
Neprimjerenim je ocijenila što je Uprava za civilne žrtve rata pri Ministarstvu zdravstva pretvorena u službu, koja je, upozorava Teršelič, najniži administracijski oblik. Založila se da se za te poslove osnuje uprava pri Ministarstvu branitelja, po uzoru na Upravu za zatočene i nestale.
U sklopu konferencije, Documenta je predstavio izvještaj "Civilne žrtve rata u Hrvatskoj", u kojem se kao temeljne preporuke navode hitan otpis parničnih troškova, izgradnja kvalitetnog zakonodavnog okvira i nacionalnog programa obeštećenja te uspostava fonda za rehabilitaciju, reintegraciju i reparacije.
