Predsjednik Josipović je rekao da se s insolventnošću država nikada prije u povijesti nismo susretali kao danas, a da je to pitanje interdisciplinarno jer dotiče i ekonomiju i pravo i etiku. Unutar pravne struke naučili smo rješavati insolventnost pravnih i fizičkih osoba, ali riješiti insolventnost države puno je teže jer država je suverena, rekao je Josipović.
Nada Bodiroga-Vukobrat s Pravnog fakulteta u Rijeci rekla je da je u globalnoj financijskoj krizi više država insolventno te da neke dolaze do ruba egzistencijalne krize. Sadašnji načini reprogramiranja duga nisu sposobni dati rješenje, a loše stanje države u vrijeme europeizacije i globalizacije prelijeva se i na njezine partnere i ima globalne društvene, političke i gospodarske posljedice, istaknula je i dodala da je za rješavanje tog problema potreban novi način razmišljanja.
Christoph G. Paulus s berlinskoga Sveučilišta "Humboldt" ocijenio je da političari, i ako im se ponude drukčija rješenja, ipak najviše vole ona politička. Predložio je postupak resolventnosti kojim bi se vratila solventnost, a djelovanje "iz ruku političara prenijelo na neutralnu instancu", to jest na vrstu suda ili vijeće koje bi postavilo pravila, prihvaćalo i nadziralo plan preustroja države dužnika. Istaknuo je da u Europi iza svih dugova država zapravo imamo bankovnu krizu, tj. da je najveći problem ondje gdje se država "igra s bankama, uvjerava ih da joj daju novca koliko joj treba, a da rizika nema".
Georg Kodak s Ekonomskog fakulteta u Beču rekao je da stečajni zakoni zemalja mogu ponuditi modele za restrukturiranje države te da se s tim u vezi najviše spominje SAD, gdje stečajni zakon propisuje i preustroj općina, dok je, primjerice, u Njemačkoj stečaj općina zabranjen. U nastavku skupa s temom "Ekonomska nejednakost kao prijetnja koheziji EU: usporedba EU i SAD" govorit će analitičar Svjetske banke Branko Milanović, koji je novinarima izjavio da će sa širenjem Europske unije na zemlje nižeg dohotka, kao što su Rumunjska, Bugurska, djelimično Hrvatska, Turska i druge, Europska unija biti veća, ali razlike u dohotcima među zemljama i stanovništvom bit će vrlo velike.
Tako dolazi do situacije da Europska unija ima istu razinu nejednakosti kao SAD, rekao je, dodajući da je zato upitno može li se ona širiti u situaciji u kojoj bi Turska ili Ukrajina dovele do još veće nejednakost ako nema političkog mehanizma jedinstvenoga federalnog sustava ili ako nema spremnosti za redistribuciju prema nerazvijenim dijelovima. Istaknuo je da se s tim u vezi "može zamisliti da će, primjerice, Hrvatska biti posljednja zemlja koja će u doglednoj budućnosti biti integrirana" i da će se zaustaviti proširenje Europske unije, što bi, smatra, bila velika šteta.
Među ostalim izlagačima, o socijalnim aspektima stečaja države, o tome koja se prava u krizi mogu uskraćivati, a koja ne mogu, te o pitanjima socijalnih prava kod insolventnosti gradova govorila je Nada Bodiroga-Vukobrat. Dvodnevnu konferenciju organizirali su Jean Monnet Centar izvrsnosti Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište u Zagrebu, Zaklada Hannsa Seidela i njemačka Zaklada za međunarodnu pravnu suradnju.
