Ministar uprave Arsen Bauk uvodno je obrazložio da je izborni proces potrebno urediti jedinstvenim zakonom za sve lokalne izbore i unaprijediti izborni ciklus. Istaknuo je i da se izborni sustav ne mijenja, odnosno da će se načelnici općina, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici i dalje birati većinskim sustavom kroz dva kruga, a vijećnici u predstavničkim tijelima proporcionalnim.
Davorin Mlakar (HDZ) usprotivio se promjeni izbornog zakona u izbornoj godini, podsjetivši da su se sadašnji premijer i ministri prije dvije godine suprotstavljali promjeni izbornih jedinica za parlamentarne izbore. "Prevara nad prevarom, najmanja izmjena zakonodavstva godinu dana pred izbore je isključivo izborni inženjering i služi da se zavaraju birači. To je prije dvije godine govorio sadašnji premijer", citirao je Mlakar, upitavši vladajuće "što se tako bitno promijenilo u njihovim razmišljanjima".
Predložio je da se zakon raspravi i donese, ali da se njegova primjena odgodi do sljedećih izbora. Pohvalio je ideju da se izbori za predstavnička tijela i izvršnu vlast reguliraju jedinstvenim zakonom, predloživši da se razmisli i o ideji da se svi izbori održavaju u jednom danu. Založio se da se općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima onemogući da istodobno budu zastupnici u Saboru, ocijenivši da istodobno ne mogu kvalitetno obavljati dvije odgovorne dužnosti.
Laburist Dragutin Lesar založio se da se zabrani kandidiranje onima protiv kojih se vodi kazneni postupak ili su osuđeni na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, ističući kako pravila za prijem u državnu službu ne smiju biti rigoroznija od kandidiranja na dužnost s koje se upravlja proračunima od nekoliko milijardi kuna, kao što je slučaj u Gradu Zagrebu. Nejasnima nazvao odredbe o praćenju kampanje u lokalnim medijima, ocijenivši da je potrebno kandidatima omogućiti lakši pristup medijima. "U protivnom će se sve svesti na plaćanje, što izuzetno poskupljuje troškove kampanje", rekao je Lesar.
Lesar smatra i da bi trebalo ukinuti obvezu otvaranja posebnih žiro računa za sve liste i kandidate, ocijenivši da će Državno izborno povjerenstvo zatrpati podatci s 8,5 tisuća posebnih računa, odnosno 25 tisuća izvješća o troškovima kampanje. "Stranka koja ima 300 lista morat će otvoriti 300 računa, što je smiješno i nakaradno. Kontrola visine donacija može se raditi na jednom računu, s istim efektom, a sa svega 10 posto novca koji će banke uzeti za otvaranje i vođenje žiro računa", rekao je Lesar.
Mile Horvat (SDSS) usprotivio se povećanju broja članova biračkih odbora, ocijenivši da će plaćanje njihovih dnevnica opteretiti male općine. "To košta i razlog je da se ljudi međusobno posvađaju. Nama je to možda minorno, ali ljudi se svađaju oko toga tko će zaraditi neku kunu", upozorio je Horvat. Usprotivio se rješenju po kojem manjinske vijećnike u predstavničkim tijelima lokalne samouprave mogu kandidirati sve stranke, ocijenivši da takve vijećnike stranačka stega sputava u promicanju manjinskih interesa. Založio se da se pravo kandidiranja manjinskih predstavnika da samo strankama nacionalnih manjina.
Boro Grubišić (HDSSB) ocijenio je da predloženi zakon ne nudi rješenja za postizborni inženjering, kojim je, kaže, do sada često mijenjana, izigrana i krivotvorena volja birača. Upozorio je i da nije propisana obveza predizborne šutnje na društvenim mrežama, na što mu je replicirala SDP-ova zastupnica Marija Lugarić. "To je kao da ljudima zabranite da sa svojim prijateljima popiju kavu i razgovaraju o izborima", rekla je Lugarić. Ocijenila je da bi DIP trebao zabraniti kandidatima da u vrijeme izborne šutnje nastave kampanju na društvenim mrežama, ali i upitala "ima li izborna šutnja više uopće smisla".
"Potpuno se slažem s tim. Šutnja je apsurdna", odgovorio joj je Grubišić, podsjetivši da u Americi nema predizborne šutnje. Branko Hrg (HSS) založio se da se biračima omogući da sami izaberu koji će kandidat s kandidacijske liste ući u vijeće, po uzoru na BiH, gdje su, kaže, birači na prošlim izborima u općini Čitluk u Vijeće izabrali posljednjeg kandidata s jedne liste. Ivo Jelušić (SDP) preširokom je ocijenio odredbu o dužnostima nespojivim s dužnošću općinskog vijećnika. "Zašto netko ne bi mogao, primjerice, biti član uprave Hrvatskih voda i vijećnik u općini Jelenje", upitao je.
Sabor je kratko raspravio prijedlog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji bi trebao omogućiti usklađivanje znanstvene politike s potrebama razvoja i tržišta rada.
