Ministar pravosuđa Orsat Miljenić, pojasnio je u ime predlagatelja, kako su predložene izmjene u skladu s načelom vjerovničke autonomije, odnosno da "odlučuje onaj čiji je novac". To znači da se vjerovnike stavlja u prvi plan i omogućuje im se da odlučuju o puno više stvari nego do sada, a posebice se jačaju prava radnika u stečajnom postupku. S obzirom na odredbe Zakona o financijskom poslovanju, stečaj više ne omogućuje nastavak poslovanja već se to rješava u predstečajnoj nagodbi. Stečajni plan donosit će vjerovnici, a ne više dužnik, budući da je rezultat stečaja prestanak postojanja dužnika.
Izmjenama se ponovno omogućuje prodaja stečajnog dužnika u cjelini, a na taj način se može nastaviti i djelatnost, pojasnio je Miljenić. Na vjerovnike se prenose i ovlasti u vezi troškova stečajnog postupka, jer se dosad znalo dogoditi da ti troškovi budu motiv za dugotrajni postupak ili da nadmaše iznos koji ostaje za naplatu. Osim toga, vjerovnicima se omogućuje da mogu individualno osporavati određene tražbine, neovisno od odluke većine vjerovnika. Vjerovnici će također moći lakše promijeniti stečajnog upravitelja ako su nezadovoljni njegovim radom, ograničava se broj stečajeva koje upravitelji mogu voditi kod jednog suca na tri postupka te se uvodi pravilo da stečajni upravitelj koji ne postupa savjesno gubi pravo na nagradu.
Predviđen je i niz mjera za veću zaštitu radničkih prava u stečajnom - uvodi se fiksni rok od 60 dana za trajanje prethodnog postupka i onemogućuje povlačenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, čime su se dosad postupci produžavali unedogled, a radnici nisu mogli ostvariti svoja prava. Izmjenama se određuje da potraživanja za neisplaćene plaće moraju biti utvrđena u stečajnom postupku, kako bi se izbjegle situacije u kojima su troškovi postupka bili veći od moguće stečajne mase pa se postupak nije ni otvarao, rekao je Miljenić.
Predloženim izmjenama stvorit će se zakonska podloga za prodaju imovine stečajnog dužnika kao cjeline, vraćanjem tog načina prodaje koji je neopravdano napušten Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona iz 2006. godine. Naime, osim što se ovakav oblik prodaje dužnika primjenjivao više nego stečajni plan, također je nesporno, da je imovina poslovnog subjekta kao cjelina gotovo uvijek veće vrijednosti nego pojedini dijelovi imovine, što u konačnici omogućava povoljnije namirenje stečajnih vjerovnika. Nadalje, kao stečajni razlog uvodi se nelikvidnost, te tako osigurava da se pravodobnim pokretanjem stečajnog postupka nad dužnikom koji ima financijskih poteškoća omogući povoljnije namirenje vjerovnika, pojasnio je Miljenić.
U raspravi po klubovima izmjene je podržala Sandra Petrović (klub SDP) te Srđan Gjurković (klub HNS-a) koji je najavio potporu zakonskom prijedlogu istaknuvši kako Stečajni zakon šalje jasne dvije poruke. Ako se predstečajna nagodba ne može provesti ovim Stečajnim zakonom tvrtka ide u likvidaciju, odnosno ako postoji mogućnost nastavit će svoju djelatnost, ali ne kao tvrtka koja je dosada bila.
To su u biti suštinske promjene Stečajnog zakona i ono što je ključno te u provedbi izuzetno bitno, to su same ovlasti stečajnih upravitelja koji dobivaju određena ograničenja, određene uvjete, dobivaju određene mogućnosti u kojima se više ne može rastezati; ne može se raditi na način koji se dosad radilo, što u biti osigurava da će sa svim ovim zakonskim prijedlozima dobiti jedna učinkovitost provedbe stečaja u prvom redu u zaštiti vjerovnika i zaštiti zaposlenika, rekao je Gjurković. Ana Lovrin (klub HDZ) kazala je kako je jasno da su potrebne izmjene i dopune Stečajnog zakona, no drži da bi umjesto hitnog postupka primjerenije bilo da one idu u dva čitanja. Potporu u ime Kluba HDSSB najavio je i Zoran Vinković.
