U poslovnicama za otkup zlata, koje nisu regulirane postojećim zakonom pa posluju gotovo bez zaštite, u ovogodišnjih 11 mjeseci zabilježeno je čak 185 razbojstva, godinu ranije 42, a 2010. ni jedno jer je takvih poslovnica bilo jako malo, pokazuju podaci MUP-a objavljeni u sklopu održavanja 2. međunarodne konferencije o sigurnosti banaka i drugih financijskih institucija u Zagrebu, u organizaciji časopisa Zaštita. Broj razbojstava porastao je i u bankama, gdje ih je 2010. bilo devet, godinu kasnije 27, a ove godine 18. U porastu su razbojstva i u poslovnicama pošte (29 u 2010. - 41 u 2012.) te zlatarnama (osam u 2010. - 24 u 2012.), dok stagniraju u poslovnicama Fine, kladionicama, mjenjačnicama i automat klubovima.
Posebno zabrinjava što je u posljednjih sedam godina u razbojstvima počinjenima u novčarskim ustanovama poginulo čak deset osoba, od toga po tri zaštitara, počinitelja i građana te jedan policajac. Još uvijek nije uhvaćen razbojnik, odnosno ubojica koji je krajem 2010. u banci u Zagrebu ubio zaštitara. Zamjenik glavnog ravnatelja policije Zvonimir Vnučec ustvrdio je da je sigurnost ljudi najveći problem jer je novac nadoknadiv ali ne i ozljede, smrti ljudi i proživljeni strah. Kao jednu od mjera u sprječavanju razbojstava, MUP u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) radi na izmjenama zakona koji regulira minimalne mjere zaštite u poslovanju s novcem. "Banke i sve druge novčarske institucije po neki puta bi možda željeli uštedjeti na mjerama sigurnosti, prije svega tehničkoj zaštiti jer je ona skupa.
Naš je interes da te institucije zakon obveže da moraju zaštiti sebe i ljude koje rade s novcem", kazao je. Razbojstva su jedno vrijeme, prije svega ona počinjena u bankama bila u značajnom porastu i tada su novčarske ustanove obvezane zakonom da uvedu tehničku zaštitu ali je u zadnje vrijeme, upozorio je Vnučec, ponovno porastao broj razbojstava u bankama kao i u stanicama za otkup zlata. Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček smatra, pak, da je Hrvatska pri donošenju zakona išla u krivom smjeru jer je, za razliku od drugih zemalja koje su u prijenosu i prijevozu gotovog novca jačale ili tehničku ili tjelesnu zaštitu, išla na jačanje obje mjere, što je nepotrebno dovelo do porasta troškova osiguranja.
Primjerice u Belgiji, kazao je Bohaček, rizika za ljude je minimalan jer se novac prevozi u neoznačenim vozilima i bez oružane pratnje ali je zaštićen elektrokemijskim sustavom. "Izvolite gospodine, hoćete kovčeg, uzmite ga bez otpora, bez nasilja", kazao je, upozorivši kako kod nas uvijek postoji rizik. Bohaček drži da novi zakon treba širi okvir, odnosno da ne trebaju sve ustanove imati iste mjere zaštite, već bi se one određivale ovisno o ugroženosti i procjeni rizika. "Novi zakon ide u tom smjeru, mi surađujemo na njemu i on bi trebao biti bolji zakon", rekao je Bohaček koji smatra da će novim zakonom biti poboljšana sigurnost, a neće morati porasti troškovi.
