"Razlike između zemalja članica su dosta velike, ali sastanak nije bio loš, nije bilo drame. Dogovoreno je da se nađemo sljedeće godine, pretpostavljam u siječnju, a predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy dobio je zadaću da dalje radi na usklađivanju teksta zaključaka i stajališta koji su dosta različiti", rekao je nakon sastanka hrvatski premijer Zoran Milanović. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u noći na petak predstavio novi prijedlog za razdoblje 2014-2020 od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji.
Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je oko 80 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava. Van Rompuyev prijedlog je u realnim iznosima za 20 milijardi eura, odnosno dva posto, manji u odnosu na proračunski okvir za sadašnje sedmogodišnje razdoblje 2007-2013. Prijedlog predsjednika Europskog vijeća nije dobio potporu, stoga je odlučeno da se o tome nastave razgovori i pokuša postići konsenzus. Milanović je rekao da je Hrvatska u ovim razgovorima dobro prošla. "Mi smo u ovoj priči za sada dobro prošli, plus minus trebamo uplatiti četiri milijarde eura, a imamo šansu dobiti natrag 11,5 milijardi.
To je ono što moramo osigurati, moramo se za to izboriti jer to nije servirano na tanjuru", rekao je Milanović, ograđujući se da je to prijedlog koji nije još usvojen. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy uvrstio je u nacrt višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) za razdoblje 2014-2020 i zahtjev Hrvatske da dobije dodatnu godinu dana za realizaciju projekata koji će se financirati iz europskih fondova. Riječ je o tzv. pravilu N+3, što znači da se sredstva mogu koristiti u godini u kojoj je ugovor potpisan i još tri dodatne godine. Za sve ostale predloženo je da ostane prvotni prijedlog N+2. Zahtjev da se za Hrvatsku kao novu članicu u sljedećem sedmogodišnjem okviru predvidi iznimka iznio je Milanović u četvrtak, prvi dan summita, u bilateralnom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem.
"To je još uvijek prijedlog, koji ima određenu težinu, vidjet ćemo hoće li se svi s njim složiti. Nema razloga da se ne slože jer mi za sebe tražimo samo ono što su sve države imale kada su ulazile u EU-u, da u prvih sedam godina imaju dodatnu godinu za realizaciju projekata", rekao je Milanović. Milanović je rekao da je ovo prvi sedmogodišnji proračun koji se smanjuje u odnosu na prethodni i da je zato sada puno teže pregovarati. Zemlje koje u europski proračun uplaćuju više nego što dobiju natrag, kresanje troškova pravdaju time da smanjuju i svoje nacionalne proračune. "Međutim, to su po meni različite stvar. Europski proračun je jako mali oko 1 posto BND-a i tu se više radi o principima nego o novcu. Suzdržat ću se od komentara, u hrvatskom interesu, jesu li ti principi ispravni, jesu li malo više ili malo manje sebični", rekao je, dodajući da tu ne bi trebala vrijediti mehanička logika po kojoj se europski proračuni moraju smanjivati ako se smanjuju nacionalni jer to nisu usporedive stvari.
Oko višegodišnjih proračunskih okvira tradicionalno se vode najžešće bitke u Europskoj uniji, a ovaj put je to posebno naglašeno zbog teške gospodarske i financijske krize. Za usvajanje višegodišnjeg proračuna potrebna je suglasnost svih zemalja članica i pristanak Europskog parlamenta. Zastupnici Europskog parlamenta protive se velikom smanjivanju proračuna i oni u pravilu na kraju uspiju povećati iznos koji dogovore zemlje članice. U zajedničkoj pisanoj izjavi europskih čelnika kaže se da su bilateralni razgovori koje je u protekla dva dana vodio Van Rompuy sa svim čelnicima bili "konstruktivni i da su pokazali dovoljan stupanj mogućeg približavanja dogovoru početkom sljedeće godine".
