Općine, gradovi i županije kratkoročno će se moći zadužiti najviše do devet mjeseci, a taj novac neće smjeti koristiti za reprogram ili zatvaranje postojećih kredita. Mijenjaju se i pravila privremenog financiranja, za slučajeve kada Sabor do kraja tekuće godine ne donese proračun za sljedeću. Takvo financiranje do sada je bilo vezano uz prihode, a ubuduće će se vezati uz visinu rashoda koje je jedinica ostvarila u istom razdoblju prethodne godine.
U slučaju nepredviđenih izdataka, jedinice lokalne samouprave morat će uravnotežiti proračune smanjivanjem rashoda ili pronalaženjem novih prihoda. Izbrisana je mogućnost neograničene privremene obustave lokalnih rashoda, a Vlada će ih moći privremeno obustaviti ako utječu na državni proračun ili zbog promjene gospodarskih kretanja, ali samo na rok od 45 dana. Općinama, gradovima i županijama omogućuje se korištenje vlastitih prihoda i iznad visine proračuna, prema naknadno utvrđenim aktivnostima.
Iako smatra da je mogućnost kratkoročnog zaduživanja nužna zbog povlačenja novca iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, Martina Dalić (HDZ) upozorila je da bi se moglo dogoditi da općine, gradovi i županije ne mogu vratiti takve kredite. "U praksi se može dogoditi da se takvi krediti ne mogu vratiti, jer će se stvoriti jaz između trenutka priljeva sredstava i izvršenja obveza", upozorila je Dalić. U ime IDS-a Vladin zakonski prijedlog podržao je Damir Kajin (IDS), posebno pozdravivši odredbe kojima se potiče aktivnije sudjelovanje lokalnih jedinica u projektima energetske učinkovitosti.
Predložio je, međutim, ograničenja u kratkoročnom zaduživanju u tom dijelu, kako se ne bi dogodilo da jedna lokalna vlast drugoj ostavi obveze koje nije ispunila. Igor Rađenović (SDP) predložio je, pak, da se razmisli o razgraničavanju ovlasti i odgovornosti općina i gradova, koji su sada svi u istom rangu. Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti) istaknuo je kako predloženo, po njemu kvalitetno zakonsko rješenje, neće zaživjeti ne bude li jasno propisana potreba strateškog planiranja na državnoj, a posebno lokalnoj razini, jer je to problem, istaknuo je, koji Hrvatska ima od osamostaljenja i koji bezuspješno pokušava riješiti.
"Ova zemlja nije sasvim sigurna kako bi trebala izgledati za 10, 15 ili 20 godina, a takva situacija još je više na djelu u lokalnim jedinicama. Zadnji strateški plan bio je 1990. godine kada je predsjednik Tuđman rekao da za par godina možemo postati zemlja kao Švicarska", rekao je Vuljanić.
