"U ovom trenutku pred građanskim i trgovačkim sudovima imamo više od 95 tisuća predmeta starijih od tri godine, od toga starijih od deset godina je 35 tisuća predmeta, a izmjenama upravo želimo skratiti njihovo trajanje", rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Kakao je rekao, najvažnija je novina koncentracija parničnog postupka, to jest ide se od načela da onaj tko tuži mora priložiti sve činjenice i dokaze. Produljuje se rok za odgovor na tužbu, ali i tu se moraju predati sve činjenice i dokazi. Nakon toga slijedi pripremno ročište na kojem se "sravnjuje što će se izvoditi u postupku i nakon toga nema više novih dokaza", objasnio je. "Stranke moraju biti odgovorne, ako nekog tuže, moraju reći zašto i s kojim dokazima, a ako osporavate tužbu, isto tako", naglasio je.
Kako bi se postigla koncentracija parničnog postupka, uvodi se obveza pripremnog ročišta za sve postupke pred sudom, koja je dosad postojala samo za sporove male vrijednosti. Cijeli postupak tako bi se sastojao od prethodnog postupka, tužbe i odgovora na tužbu, pripremnog ročišta (obvezno zakazivanje glavne rasprave), glavne rasprave (obveza zakazivanja objave presude) te donošenja, objave, uručenja i otpreme presude. Rok za objavu presude je 45 dana od završnog ročišta, odmah uz objavu presude ide i pisana presuda i od tada počinje teći žalbeni rok. U sporovima male vrijednosti iznošenje činjenica i predlaganje dokaza iznimno je dopušteno na pripremnom ročištu, a nije dopušteno na glavnoj raspravi.
Glavna bi rasprava, po prijedlogu, trebala proteći u kontinuitetu i biti gotova na jednom ročištu. Može se dogoditi i više ročišta zbog nedostatka svjedoka, ali ne novih svjedoka ni dokaza, dodao je Miljenić uvjeren kako bi to trebalo utjecati na smanjenje troškova. "Sudac postaje gospodar parnice i gospodar troška. On propisuje što se može 'izvesti' u parnici. Ono što nije propisano, za to nema troška", rekao je. Novost je i usmeno zakazivanje novog ročišta u postupku jer se dosad gubilo previše vremena i novca zbog neuredne dostave obavijesti. Troškovi za poštanske usluge u pravosuđu na godinu iznose 60 milijuna kuna, što se želi promijeniti, objasnio je ministar i dodao da će stranke sada odmah nakon završetka ročišta biti obaviještene o idućemu, tako da se više neće moći opravdavati kako nisu dobile obavijest. "Danas ste tu, dobili ste obavijest, niste došli, vaš problem. Nema više: neuredna dostava", rekao je.
U praksi se događalo, objasnio je Miljenić, i to da se po godinu dana čekalo otpremanje presude nakon njezine objave, zbog čega je bilo i puno stegovnih postupaka. "To će sve puno utjecati na skraćivanje postupaka", ustvrdio je ministar. Uvodi se i zabrana višekratnog ukidanja provostupanjskih odluka od drugostupanjskih sudova u svim vrstama predmeta. Ta je zabrana dosad postojala samo u radnim, trgovačkim i obiteljskim sporovima. "Toga više nema, viši sud jednom može ukinuti, nakon toga odlučuje", rekao je Miljenić. "Ako treba 'provesti' određene dokaze, može ih 'provesti' viši ili provostupanjski sud, ali odlučuje viši sud. Nema više vraćanja natrag, samo jednom", dodao je. Sudski savjetnici dobivaju ovlast da provode provostupanjski parnični postupak u sporovima za isplatu novčane tražbine ako je vrijednost spora do 100 tisuća kuna (sada 50 tisuća kuna), a suci pojedinci drugostupanjskog suda da odlučuju o žalbama u trgovačkim sporovima ako je vrijednost spora do pola milijuna kuna (sada 50 tisuća kuna).
Uvodi se i elektronička dostava pismena u postupcima na trgovačkim sudovima, čime se također želi spriječiti dugotrajnost parničenja. Rok za izradu pisanog nalaza i mišljenja vještaka, koji dosad nije postojao, izmjenama se utvrđuje na 60 dana, a za ispravljanje i dopunu podneska na osam dana. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da je taj zakon jedan od preostalih deset uvjeta prema monitoringu za Europsku uniju, pri čemu je dodao kako je riječ o maloj reformi. "Do sada smo u ovim stvarima imali utrku kroz minsko polje objesnog parničenja koja se sada pretvara u utrku s preponama, jer morate imati prepone, ali ne i minsko polje", rekao je Milanović i dodao da mu nije jasno kako je sustav dosad bio toliko inertan i pogodovao objesnom parničenju. "Pretpostavljam da će netko protiv ovakvih izmjena obijesno podnijeti ustavnu tužbu.
Vjerojatno baš oni koji traže reforme, ali to je pravna država i s tim se moramo znati nositi", rekao je i ocijenio kako izmjene ni na koji način ne umanjuju prava stranaka u postupku. "U trgovačkim sudovima i sudovima opće nadležnosti je 90 posto svih predmeta i 90 posto novca i zbog toga je, zbog nas samih, zbog financijskih interesa države, bilo potrebno mijenjati sadašnje stanje", naglasio je. "Zašto je to uopće postojalo, jer tu ima cijeli niz stvari koje ne štite ničija prava, a samo doprinose tome da se stvar odugovlači. Zašto se omogućavalo zavlačenje, pitam to kao pravnik", rekao je Milanović i dodao kako prošle "administracije to nisu uviđale".
