c S
Dnevne novosti

Sabor glasuje o državnom proračunu za 2013.

04.12.2012 07:24 ZAGREB, 3. prosinca 2012.(Hina), Hrvatski sabor zasjedanje će nastaviti raspravom i glasovanjem o amandmanima na Vladin prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, a potom će i glasovati o samom proračunu.

Na predloženi proračun zastupnici su podnijeli ukupno 51 amandman - HDZ je podnio 34 amandmana, HDSSB 16, a SDSS jedan. Stranke vladajuće koalicije nisu podnosile amandmane, ističući da predloženi proračun realno odražava očekivanja za iduću godinu, a isto su odlučili i oporbeni Hrvatski laburisti, ne želeći, kako su rekli, priuštiti Vladi da im odbija amandmane.

Među 34 HDZ-ova amandmana je i onaj "težak" 330 milijuna kuna, koliko se traži za nastavak gradnje Pelješkog mosta, kao i 120 milijuna kuna vrijedan amandman za projekt subvencioniranja državnih jamstava za stambene kredite. HDSSB-ovi amandmani ukupno su vrijedni 1,46 milijardi kuna, a svi se odnose na projekte u pet slavonsko-baranjskih županija. Oko 600 milijuna kuna HDSSB traži za izravna plaćanja u poljoprivredi, a 500 milijuna kuna za nastavak izgradnje koridora Vc od Osijeka do Belog Manastira te od Belog Manastira do granice s Mađarskom.

Vlada predloženim proračunom za 2013. godinu planira prihode u iznosu od 113,7 milijardi kuna, a rashode od 124,5 milijardi kuna, s proračunskim deficitom od 10,9 milijardi kuna. Deficit proračuna u 2013. tako bi se povećao za gotovo milijardu kuna, na 10,9 milijardi kuna, te bi iznosio 3,1 posto BDP-a. Proračun za iduću godinu rađen je uz projekciju rasta BDP-a za 1,8 posto, a u 2014. i 2015. godini Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta, pri čemu u 2014. očekuje rast od 3 posto, u 2015. za 3,5 posto.

Projekcija je Vlade i da će inflacija u idućoj godini, zbog efekta ovogodišnjeg poskupljenja energenata, i dalje biti značajna, 3,5 posto, a u 2014. i 2015. na razni nešto iznad 2 posto. U Banskim dvorima ističu kako ih je kod izrade proračuna vodila politika razvoja i fiskalne konsolidacije, odnosno bitka za gospodarski rast i jači BDP kao okosnicu koja bi opravdala nastavak fiskalne konsolidacije i štednje.