Inicijativu je SUH podnio zbog, kako navodi u priopćenju, velikog broja pritužbi umirovljenika i drugih starijih osoba, koje se gotovo dnevno obraćaju SUH-u zbog poteškoća nastalih primjenom pojedinih odredbi odnosno zbog izostanka odgovarajućih pravnih rješenja u Ovršnom zakonu. Sindikat predlaže novi stavak u članku 171. Ovršnog zakona: „Prije podnošenja prijedloga za ovrhu, ovrhovoditelj je dužan dostaviti ovršeniku obavijest o visini duga, na čemu se dug zasniva, te rok za podmirenje duga.“ U obrazloženju se kaže kako brojni građani, osobito stariji, nisu ni svjesni kako imaju dugovanje. Budući da ovrhovoditelj nema obvezu prethodnog obavještavanja ovršenika o dugu i roku podmirenja, nerijetko se događa da ih se za male dugove od desetak kuna rješenjem o ovrsi tereti za iznose i do tisuću kuna. To je, ističe SUH, potpuno promašeno u odnosu na svrhu Ovršnog zakona koja "zasigurno nije stjecanje koristi/prihoda za odvjetnike i javne bilježnike".
SUH predlaže da se u članku 176. doda novi stavak kojim bi se uvela obveza da, u slučaju ovrhe s plaće ili drugog primanja, u izvadku i sl. dokumentu budu razvidni podaci o ovrhovoditelju, broju rješenja o ovrsi, te podatak o stanju duga. U obrazloženju se kaže da se trenutačno u slučaju ovrhe u izvodima navodi samo podatak da je za određen iznos mirovina ovršena, ali ne i tko je ovrhovoditelj, broj ovrhe i ostatak duga po ovrsi. Stoga postoji opravdana bojazan, a i primjeri iz prakse, da se dug podmiruje dvostruko – kroz ovrhu te uplatom samog dužnika, upozorava SUH. SUH predlaže da se članak 202., koji propisuje da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ili drugo stalno primanje osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe, dopuni i jasnom obvezom neovršivosti dijela primanja neophodnog za život kako je to propisano stavkom 1. članka 173. Ovršnog zakona.
U obrazloženju se navodi kako, suprotno uobičajenoj praksi u europskim zemljama da se zakonom jamči neovršivost dijela plaće ili mirovine koji je neophodan za normalni život, Ovršni zakon RH omogućuje da se u slučaju tzv. zapljene po pristanku dužnika ovrši cijela mirovina. "Neosporno je da dvije trećine mirovine, s obzirom na prosječno niske mirovine od 2.183 kune, predstavlja jedva dostatan iznos za preživljavanje, a u slučajevima ovrhe temeljem pristanka, ovršuje se i cijela mirovina, iako su takvi pristanci najčešće ili nesvjesni ili postignuti socijalnom prisilom", navodi se u priopćenju koje je potpisala predsjednica SUH-a Jasna Petrović.
