Građanima je ostavljena mogućnost opoziva, a malo su smanjeni kriteriji, tim više što se dosadašnji institut, gdje se zahtijevalo izlazak više od 50 posto birača, pokazao neprovedivim u praksi jer u četiri godine nije uspio ni jedan takav referendum, rekao je ministar uprave Arsen Bauk. U odnosu na prvo čitanje ostala je odredba, koja je izazvala najviše prijepora, o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju.
Time se želi pridonijeti usuglašavanju političke volje u najvažnijim pitanjima od interesa za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Vjerujemo da će to pridonijeti boljem radu jedinica lokalne samouprave tamo gdje se ljudi mogu dogovoriti, a tamo gdje se ne mogu dogovoriti za građane je bolje da se održe izbori, rekao je Bauk.
Premijer Zoran Milanović kazao je kako su izmjene potaknute lošim iskustvima zakona iz 2009. godine, a namjera im je stvoriti stabilan i održiv sustav i razumnu demokratsku kontrolu. Koliko će pridonijeti postizanju cilja vidjet ćemo, ali smo ih barem temeljito promislili i dali prijedlog. A 2009. nije bilo tako, donesen je zakon koji je potpuno mutno definirao odnose gradonačelnika i vijeća i u prvim koracima se pokazalo da je to potpuno nepromišljeno, ustvrdio je.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog zakona o prebivalištu te Konačni prijedlog zakona o registru birača koji bi, kako je istaknuo Bauk, trebali uvesti reda u popise birača. Zakonom o registru birača, ocijenio je, dobit će se realan broj birača u Republici Hrvatskoj za koji procjenjuje da će biti između 3,7 milijuna i 3,8 milijuna – „što je puno realnije nego sadašnjih 4,1 milijuna“. “Vjerujem da će se ovim zakonom vratiti povjerenje građana u izborni sustav“, rekao je.
Vlada je u Sabor uputila i Konačni prijedlog zakona o lokalnim izborima kojima se, u odnosu na prvo čitanje, bolje definira način participacije pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, a u prvo čitanje upućene su izmjene i dopune Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Njima se, uz ostalo, povećava ukupno dozvoljeni iznos troškova izborne promidžbe na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba, sa sadašnjih petsto tisuća kuna, na jedan milijun kuna, a na izborima za župana, gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije, sa sadašnjih četiristo tisuća kuna, na šesto tisuća kuna.
Navedena povećanja odnose se i na predstavnička tijela u tim jedinicama. I ovim zakonom želimo pridonijeti uređenju sustava i povjerenju građana, kazao je Bauk koji očekuje da će drugo čitanje biti početkom iduće godine kako bi se zakon mogao primijeniti na lokalnim izborima u svibnju.
