Gauck se nalazi u službenom, dvodnevnom posjetu Hrvatskoj na poziv šefa države Ive Josipovića. "Hrvatska je puno učinila, ali valja obaviti još neke zadaće. Što se tiče postupka ratifikacije, očekujem da će naši zastupnici u parlamentu to učiniti s velikom ozbiljnošću", rekao je Gauck nakon razgovora sa svojim domaćinom, predsjednikom Josipovićem. Prema njegovim riječima, Njemačka će pomno pratiti kako "Hrvatska stoji s provođenjem onoga što treba učiniti", istaknuvši pritom da će to "pratiti ne samo vlada već i mediji". "Mi moramo odaslati poruku da kontroliramo ono što činimo", objasnio je Gauck, osvrnuvši se na neka prošla proširenja Europske unije koja nisu bila najuspješnija.
U izaslanstvu njemačkog predsjednika nalaze se i parlamentarni zastupnici Guenter Kirchbaum i Horst Meierhofer. Kirchbaum, predsjednik Europskog odbora Bundestaga, nedavno se izjasnio protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ocijenivši da "u ovom trenutku Hrvatska nije spremna za ulazak u EU", te kako Zagreb ne može 100 posto računati sa sadašnjim datumom ulaska. Hrvatski predsjednik Josipović je kazao da Hrvatska ima za napraviti 10 zadaća navedenih u zadnjem izvješću Europske komisije, ali da bi ih on sažeo na dva krupna pitanja. "Prva zadaća je prilagođavanje gospodarskog sustava...tu se izdvaja pitanje brodogradilišta", kazao je Josipović i izrazio nadu da će taj segment problema biti riješen. "Paralelno s tim, Hrvatska radi na jačanju investicijske klime", dodao je hrvatski predsjednik.
Kao drugo krupno pitanje naveo je načela vezana uz pravnu državu, demokraciju i ljudska prava. "Tu Hrvatska radi na poboljšanju kvalitete svog pravosudnog i upravnog sustava... ja bih pritom istaknuo da su ta pitanja povezana, jer kvaliteta pravosudnog i upravnog sustava pridonosi i pomaže ili odmaže gospodarstvu i investicijskoj klimi", ocijenio je Josipović i dodao da tih "10 točaka vidi kao jedinstvenu cjelinu". Govoreći o EU i prednostima koje će Hrvatska imati od tog članstva, Josipović je kazao da je "Europska unija ekonomski projekt", da se radi o "golemom tržištu" i da Hrvatska, uz nužnu transformaciju gospodarstva, na tom tržištu ima svoju veliku priliku. Hrvatski predsjednik, međutim, veliku prednost vidi u činjenici da će "Hrvatska biti u zoni mira".
Novinare je zanimalo postoji li politička obveza Njemačke da podrži Hrvatsku, a Gauck je odgovorio da on to "tako osjeća". "Ne mogu govoriti za vladu, ali ja to tako osjećam. Mi smo uvijek pratili Hrvatsku i tome nije kraj", rekao je Gauck. Dodao je da se Njemačka mora pitati je li Hrvatska uistinu dovoljno učinila, ali da se tu "ne radi o protuhrvatskom stavu, već oprezu djelujemo li dobro po pitanju proširenja". "Mi se osjećamo posebno odgovorni za put Hrvatske u EU", rekao je Gauck. Izrazio je razumijevanje za Hrvatsku koja, kako je rekao, "ima tu jednu posebnost", a to je da je u vrlo kratko vrijeme i u ratu stekla vlastitu nacionalnu državu. "Postoji i transformacijski proces, sporost promjene mentaliteta. Mi smo u Istočnoj Njemačkoj proživljavali te promjene mentaliteta i zato imam razumijevanja za Hrvatsku", kazao je šef njemačke države.
Njemačke novinare je zanimalo pitanje raspuštanja komisije koja se bavi komunističkim zločinima, upitavši Josipovića je li to pravi put. Hrvatski predsjednik je rekao da se Hrvatska bavi suočavanjem s prošlošću, kako s Drugim svjetskim ratom, komunističkim zločinima tijekom "nekoliko desetljeća nedomekratske vladavine" tako i zločinima iz najnovije prošlosti. "Raspravljanje važnih povijesnih tema i suočavanje s prošlošću, prihvaćanje i onih tamnih strana naše prošlosti zapravo gradi jedan novi nacionalni identitet.... mislim da je Hrvatska tu na dobrom putu", kazao je Josipović. Njemački predsjednik je kazao da Njemačka snažno zagovara pomirenje među narodima. "Čuli smo da je predsjednik Josipović odaslao poruke pomirenja prema Beogradu. To je dio europskog indentiteta", rekao je Gauck.
Ocijenio je, međutim, da "pomirenje bez povijesne istine nije moguće". "Vaš predsjednik daje prostor istini i pomirenju", rekao je Gauck, bivši luteranski pastor iz nekadašnje Istočne Njemačke koji se istaknuo protukomunističkim aktivizmom. Tijekom Mirne revolucije bio je jedan od osnivača oporbenog pokreta Novi forum. Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, Bundestag ga je izabrao za saveznog povjerenika za Arhive Stasija i tijekom te dužnosti od 1990. do 2000. godine zaradio je priznanje "lovca na pripadnike Stasija" i "neumornog zagovornika slobode, demokracije i pravde".The Wall Street Journal ga je opisao kao "posljednjeg od svoje vrste - kao jednog od vođa oporbenih pokreta iza Željezne zavjese koji su preuzeli vođenje svojih zemalja nakon 1989". Predsjednik Gauck se u petak sastaje i s predsjednikom parlamenta Josipom Lekom i premijerom Zoranom Milanovićem.
