Time se želi ujednačiti sudska praksa i ubrzati postupke te osigurati pravnu sigurnost u zaštiti prava. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objašnjava kako u praksi danas postoji određena vrsta "feudalizacije" odnosno različita praksa na pojedinim sudovima. Osnivanjem Visokog zemjišnoknjižnog suda građani će, kazao je Miljenić, moći dobiti isto rješenje za isti problem bilo gdje na teritoriju RH, a ne kao do sada različita rješenja pojedinih sudova. Time se, naglašava, ostvaruje pravna sigurnost.
Miljenić pritom ističe da su sudovi danas na prosjeku od 34 dana na nacionalnoj razini za rješavanje jednog tipičnog zemljišnoknjižnog predmeta. Problem je, dodaje, što postoji 48 sudova koji će predmet riješti za sedam dana, ali imamo ih i 13 koji će ga riješiti za više od 90, a neki od njih i za više od 300 dana, dodao je.
Izmjenama se određuje i da se zemljišne knjige vode samo u elektroničkom obliku (napušta se propis koji je određivao ručno vođenje zemljišne knjige), a uvodi se i mogućnost elektroničke prijave, elektroničkih rješenja, elektroničkih spisa i digitalne arhive. Također, uvodi se mogućnost izdavanja zemljišnoknjižnih izvadaka neovisno o mjesnoj nadležnosti, odnosno zemljišne knjige moći će se koristiti kao nacionalna zemljišna knjiga. Time se stvaraju pretpostavke da će građani bilo gdje u RH moći dobiti podatak za bilo koji uložak, bilo gdje, kazao je Miljenić.
Zbog interesa jedinica lokalne samouprave određuje se pravni okvir za sufinanciranje ili financiranje postupka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga kao preduvjeta gospodarskog razvoja, no pritom će se ujedno riješiti i svi postupci svih građana, a ne samo oni koji su zanimljivi jedinici lokalne samouprave, objašnjava ministar pravosuđa.
"Mi sada kažemo - možete sufinancirati ono što je opći interes. Općina može sudjelovati, ali onda se rješava svim građanima koji su u toj katastarskoj općini", kazao je. Izmjenama se povećava i mobilnost službenika, odnosno daje se mogućnost ministru da imenuje nekog službenika u Zagrebu za rješavanje predmeta, primjerice, u Makarskoj "virtualno, da ih se ne seli".
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se produžuje minimalno trajanje roditeljskog dopusta s tri na četiri mjeseca za svakog zaposlenog roditelja, a onemogućuje se prijenos dva od ta četiri mjeseca na drugog roditelja. Roditelji tako, nakon prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta mogu podijeliti roditeljski dopust - četiri plus četiri, a ako jedan od roditelja prebacuje svoj roditeljski dopust moći će prebaciti samo dva mjeseca. Odnosno, ako roditelji žele sveukupno iskoristiti 14 mjeseci roditeljskog dopusta, najmanje dva mjeseca morat će koristiti očevi, koji su dosad u najčešćem slučaju prebacivali svoj roditeljski dopust na majku.
Potpredsjednica vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić objašnjava kako se izmjenom želi postići da očevi budu više sa svojom djecom i više sudjeluju u njihovom odgoju i odrastanju. Izmjenama se ujednačava i trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta, bez obzira na dob djeteta, čime se stvaraju uvjeti za poticanje posvojenja djece.
