"Odlučili smo uspostaviti jedinstveni nadzorni mehanizam", rekao je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u petak rano ujutro, nakon završetka prvog dana dvodnevnog summita čelnika EU-a, na kojem hrvatski premijer Zoran Milanović sudjeluje kao promatrač. Čelnici nisu donijeli konkretne odluke nego su postigli suglasnost oko daljnjeg jačanja integracija.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je da će tijekom sljedeće godine Komisija predstaviti prijedlog mehanizma za rješavanje bankarskih kriza, koji će omogućiti odvajanje zdravih dijelova banke od rizičnih investicija. "Komisija će 2013. predložiti jedinstveni mehanizam za rješavanje bankarskih kriza. To će biti sljedeći važan stup naše bankovne unije i to će značiti da porezni obveznici neće morati ubuduće plaćati račune, nego će financijski sektor plaćati rješavanje svojih problema", rekao je Barroso na konferenciji za novinare.
Van Rompuy je rekao da bi posao na uspostavi jedinstvenog mehanizma za rješavanje bankarskih kriza trebao biti gotov do kraja mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta, odnosno do proljeća 2014. Prvi stup bankovne unije, jedinstveni sustav nadzora banaka u eurozoni, dogovoren je na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a, nekoliko sati prije početka summita. "Ovo je dobar tjedan za Europsku uniju, tjedan za pamćenje. U ponedjeljak smo bili u Oslu na dodjeli Nobeleove nagrade za mir. Ministri financija su dogovorili jedinstveni nadzorni mehanizam za banke, a euroskupina je potvrdila odluku o pomoći Grčkoj", rekao je Van Rompuy.
Van Rompuy je najavio da će zajedno s predsjednikom Komisije Barrosom za summit u lipnju 2013. pripremiti prijedlog mogućih mjera s obvezujućim vremenskim rokovima o daljnjem produbljivanju integracija u EU-u. Ti prijedlozi će se odnositi na koordinaciju velikih ekonomskih reformi u zemaljama članicama, na socijalnu dimenziju Ekomonske i monetarne unije (EMU), na mogućnost sklapanja ugovornih aranžmana između zemalja članica i europskih institucija za jačanje konkurentnosti i poticanje rasta te na mehanizam solidarnosti kojim će se podržati napori zemalja članica koje zaključe takve ugovore.
Mehanizam solidarnosti ili fond solidarnosti novo je ime za ono što se u europskom žargonu proteklih mjeseci najprije zvalo zasebni proračun eurozone, a nakon toga fiskalni kapacitet. Iz tog mehanizma solidarnosti zemlje članice koje se ugovorom obvežu da će provesti reforme dobivale bi financijsku pomoć. Međutim, za sada je napuštena ideja većeg proračuna za pomoć zemaljama s gospodarskim poteškoćama. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da fond solidarnosti neće biti velik, "možda 10, 15 ili 20 milijardi eura". Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande rekli su da bi se taj fond solidarnosti mogao financirati iz poreza na financijske transakcije, na čijoj se uspostavi radi.
