Po riječima ministra financija Slavka Linića, njegovo je Ministarstvo očekivalo da će od 1. listopada, kada je zakon stupio na snagu, do kraja godine stići više od 20.000 zahtjeva za predstečajnom nagodbom, no do ovog trenutka primili su 244 zahtjeva za tvrtke koje imaju oko 8 milijardi kuna obveza i dugova i više od 7230 zaposlenih. Od toga je ozbiljnih predmeta, koji imaju dugove veće od 10 milijuna kuna, samo 47 tvrtki s ukupnim obvezama od 7,8 milijardi kuna i više od 6000 zaposlenih.
Po našem starom običaju, ogroman broj prijava stići će u zadnjih petnaestak dana godine te vjerojatno i u siječnju i veljači, kaže Linić, no i dalje tvrdi da će Vlada biti u stanju u četiri mjeseca riješiti taj problem, jer osim što su spremna nadležna ministarstva, veliku spremnost pokazuju banke, a dogovorili su suradnju i s HUP-om. Uredbom se mijenjaju dosadašnje odredbe zbog kojih nitko nije mogao podnijeti zahtjev za predstečajnom nagodbom ako je imao nepotpunu dokumentaciju, pa su pojedine banke i vjerovnici plijenili sredstva dužnika.
S obzirom da se radi o neurednim dužnicima u problemima, banke su sugerirale da prihvatimo zahtjeve i s nepotpunom dokumentacijom i započnemo proces nagodbe, kako nitko ne bi mogao blokirati račun, a uprave dobivaju kontrolora u trošenju sredstava, kazao je Linić. Osim toga, neki vjerovnici odustaju od sudjelovanja u nagodbi vjerujući da mogu po završetku cijelog procesa krenuti sa svojim privatnim tužbama i ostvariti bolje uvjete nakon što svi ostali konsolidiraju poduzeća.
Stoga će oni koji se ne jave na konsolidaciju izgubiti pravo na svoje tražbine, ako sud prihvati nagodbu a tvrtka se "vrati u život". Uredbom se također mijenjaju uvjeti za sudjelovanje u skraćenim ubrzanim postupcima nagodbe koji su bili predviđeni za dužnike do milijun kuna i s 10 zaposlenih. Sada se ti uvjeti proširuju na dug do dva milijuna kuna i 30 zaposlenih, kako bi se ubrzani postupci omogućili što većem broju tvrtki.
