Sabor je Ustavni zakon donio 13. prosinca 2002. godine i njime se, kako je istaknuo predsjednik Sabora Josip Leko, Hrvatska svrstala u moderne europske države koje štite temeljna prava svih svojih građana bez obzira na bilo koju njihovu ljudsku posebnost. Naglasio je kako Hrvatska, po tome kako štiti i promiče manjinska prava, može biti primjer mnogima u svijetu, ne radeći razliku između većinskog i ostalih naroda u svom društvu. Leko je istaknuo kako je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina postao sastavni dio hrvatskog društva, te da rasprava o podizanju razine tih prava i vrijednosti koje društvo treba razvijati nikada neće i ne smije prestati. I predstavnici organizatora, predsjednici Ureda i Savjeta Branko Sočanac i Aleksandar Tolnauer poručili su kako treba nastaviti unaprjeđivati ostvarivanje zajamčenih manjinskih prava prema najvišim standardima.
Tolnauer je Ustavni zakon označio kao kamen temeljac u provedbi manjinske politike, ističući kako su njegovim donošenjem nacionalne manjine "nakon duge stigmatizacije" zakoračile na hrvatsku političku scenu, kao preduvjet unaprjeđivanja manjinske politike. Naglasio je kako treba podići svijest u društvu da manjinska prava "nisu ništa dodatno", već samo sredstvo kojim se manjinama osigurava da ostvare svoja prava i budu ravnopravne u društvu. I predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin naglasio je kako je Ustavni zakon stvorio temelje za sustavnu politiku prema manjinama, ali i upozorio kako se "činilo sve da taj zakon ne bude ustavni", potvrdu čega vidi u odluci Ustavnog suda kojom su ukinute neke odredbe zakona, među kojima i ona koja je predstavnicima manjina jamčila dvostruko pravo glasa.
Ustvrdio je kako nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva, koji pokazuju da pada broj predstavnika manjina u Hrvatskoj, posebno one srpske kao najbrojnije manjine, svjedoče da "taj sustav još ne vrijedi i da ga treba dograđivati". Sličnoga je stava bio i predsjednik saborskog Kluba SDSS-a Milorad Pupovac, također upozorivši da opada interes za relevantnost manjinske problematike u Hrvatskoj. Upozorio je da u hrvatskom društvu, pa i u Saboru, raste atmosfera netolerancije prema manjinama, što je i pretpostavka za diskriminaciju, te da je stoga iznimno važna osjetljivost na svaki pokušaj narušavanja manjinskih prava, pa i na javne prozivke na račun manjinskih prestavnika da se bave "etno biznisom" ili da su "prljavi ucjenjivači političara".
Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da je Vlada, bez obzira slaže li se s nekim stavovima ili ne, svjesna osjetljivosti i političke odgovornosti za probleme manjina. "Nadamo se da idući popis stanovništva neće pokazati smanjenje broja nacionalnih manjina, nego povećanje sveukupnog stanovništva u Hrvatskoj", poručio je Bauk.
