Nužno je donijeti zakon o žrtvama ratnog zločina počinjenog silovanjem. To je vrlo važno, no smatramo da je potrebno donijeti i zakon o civilnim žrtvama rata koji će uključiti sve skupine civilnih žrtava rata, rekao je predsjednik Hrvatske udruge stradalih zaposlenika u Domovinskom ratu Nurija Sefić na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama Kuće ljudskih prava. Dodao je da bi zakonom o civilnim žrtvama trebale biti obuhvaćene i obitelji ubijenih i nestalih civila, roditelji u ratu poginule i ranjene djece, djeca poginulih, nestalih i ranjenih roditelja, žrtve mina, logoraši, stradali zaposlenici tvornica, žrtve terorističkih napada i drugi.
"Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida Domovinskog rata na ograničavajući način rješava tu problematiku", ustvrdio je Sefić. Istaknuvši kako imaju informacije da se u Ministarstvu branitelja intenzivno radi i da je sastavljen prijedlog zakona o civilnim žrtvama rata, zaključio je da u ovom trenutku ministarstvo i vlada "očito nemaju političke volje da se izađe sa samim zakonom". Otvoreno pismo Ministarstvu branitelja, ministru Predragu Matiću Fredu i Vladi RH poslali su Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka uz potporu Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Hrvatske udruge stradalih zaposlenika u Domovinskom ratu i Platforme 112 koja okuplja šezdeset organizacija civilnog društva.
Programska koordinatorica Documente Emina Bužinkić rekla je da je po podatcima Ministarstva branitelja u Domovinskom ratu poginulo 402 djece, a obiteljske invalidnine prima 336 osoba. "Ako pogledamo cjelokupnu statistiku stradavanja civilnih žrtava rata, gdje imamo više od šest tisuća poginulih i stradalih, više od 3500 ranjenih, radi se o tome da je veliki dio populacije zakinut", zaključila je. Po rezultatima istraživanja koje je Documenta na 105 civilnih žrtava rata provela od rujna 2011. do srpnja 2012. na području Hrvatske zahvaćenom ratom ili terorističkim djelovanjem od 1991. do 1995., 73 posto sudionika nema status civilnih žrtava rata i ne ostvaruje nikakva prava.
Njih 27 posto ostvarilo je neko od socijalnih prava, 63 posto sudionika tražilo je neki oblik odštete, 36 posto pokrenulo je sudski postupak, a odbijeno je 89 posto podnesenih odštetnih zahtjeva. Bužinkić je istaknula da je u samo pet posto slučajeva na snazi pravomoćna presuda za ratni slučaj te da je u sedam posto slučajeva u tijeku istraga. "Zakon o vojnim i civilnim žrtvama rata ne poznaje termin 'ranjeno dijete' ili 'ubijeno dijete' jer je donesen 1974., kada rata nije bilo blizu", rekla je predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Julijana Rosandić i zaključila kako su donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima civilne žrtve ostale "pod tepihom".
