"Država je trebala biti vlasnik prijenosne mreže, a ne HEP, koji treba samo upravljati mrežom, jer 130 trafostanica i 7,5 tisuća kilometara dalekovoda nije gradio HEP, nego građani", rekao je Đuro Popijač. I njegov stranački kolega Ivan Šuker smatra da bi predloženi model, po kojem je mreža za prijenos električne energije u vlasništvu HEP-a, bio katastrofalan u slučaju privatizacije te tvrtke. "Budite sigurni da će HEP za nekoliko godina biti predmet privatizacije", rekao je.
I SDP-ova zastupnica Mirela Holy smatra da je model za koji se vlada odlučila nepovoljan za Hrvatsku, ističući da je riječ o modelu koji je do sada primijenila samo Austrija, ali da je "i tako uređena država imala problema s njegovom implementacijom". Holy smatra da bi za Hrvatsku bolji bio model TSO, kakav su primijenile Francuska i Njemačka, u kojem vlasnik mreže postaje operator prijenosnog sustava. Oporba je bila suzdržana i oko prijedloga novog Zakona o rudarstvu, s kojeg je Vlada skinula oznaku hitnosti, a za koji drže da neće riješiti probleme u praksi.
Šuker je upozorio da u području oko rijeke Save šljunak eksploatiraju tvrtke koje imaju koncesiju za istraživanje mineralnih sirovina, iako je, kaže, "vidljivo da je šljunak na svega metar i pol ispod zemlje i za to vam ne trebaju nikakva istraživanja". "Dogodilo se da je čovjek ujutro došao na njivu i vidi, nema kuruze, jer je netko preko noći eksploatirao šljunak s njegove njive", rekao je Šuker.
Na eksploataciju pod krinkom istraživanja mineralnih sirovina požalio se i SDP-ov zastupnik, gradonačelnik Trogira Damir Rilje, koji je ispričao kako se komisiji Ministarstva za zaštitu okoliša, čiji je i sam član, požalio na ilegalnu eksploataciju kamena škriljevca na području Planog. "Njih 13 tamo istražuje rudu, tri su kamenoloma, a svi rade isti posao - vade i melju škriljevac koji prodaju betonarama", ustvrdio je Rilje. Ispričao je i kako su mu kolege iz komisije objasnile da su rupe od kamenoloma "turistički atraktivne, jer takve postoje kod nekog grada u Toscani".
