c S
Dnevne novosti

U Saboru o ćirilici u Vukovaru

31.01.2013 07:18 ZAGREB, 30. siječnja 2013.(Hina), Saborska rasprava o dopuni Zakona o cestama neočekivano je skrenula na raspravu o uvođenju srpskog jezika i ćiriličnog pisma u ravnopravnu službenu uporabu u Vukovaru, kada je HDSSB-ovac Zoran Vinković kazao kako bi, "umjesto studije opravdanosti Pelješkog mosta trebalo napraviti studiju opravdanosti uvođenja dvojezičnosti u Vukovaru", što je zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić protumačio kao "poziv na nepoštivanje zakona" te "atak na državu i Sabor".

"Postavlja se pitanje studije opravdanosti Pelješkog mosta. Pa zar nekom nije jasno da je taj most neophodan. Pa to je slično kao da kažemo, 'ajmo napraviti studiju opravdanosti uvođenja dvojezičnosti u Vukovar'. Ma, ćirilici nije mjesto tamo. Vukovar je hrvatski grad i za to definitivno ne treba studija", rekao je Vinković. Njegov je istup Hodžić ocijenio atakom na državnost. "Svako pozivanje na nepoštovanje zakona koje je donio ovaj Sabor je atak na vlastitu državu, atak na ovaj dom, na Sabor i na sve nas i molim vas da to ne činite, jer mislim da pozivate na bezakonje", replicirao je Hodžić Vinkoviću.

Vinković mu je odgovorio da bi uvođenje ćirilice u Vukovar "bilo slično kao kada bi na određenom arapskom jeziku talibani stavili dvijezični natpis na New York, ili kraj onog srušenog Svjetskog trgovačkog centra", što je Hodžić ocijenio neprimjerenim te zatražio stanku, nakon koje je ponovio da diskusijama poput Vinkovićeve nije mjesto u Saboru. "Govorit ćemo onako kako mislimo i ono što osjećamo i zastupati one koji su nas izabrali u Sabor, kao što i vi zastupate nekoliko tisuća ili stotina onih koji su izabrali vas po posebnom zakonu", odgovorio mu je HDSSB-ovac Dražen Đurović.

Naglasio je kako je jasno da zakone i Ustav treba poštovati, ali i da "treba poštovati i činjenicu da su u Vukovaru 1991. stradali deseci tisuća Hrvata te da je tamo prisutna kolektivna frustracija, jer su oni koji su uzrok te frustracije nakon mirne reintegracije ostali u Vukovaru", kazao je Đurović. Srpsku manjinu pozvao je da pokaže razumijevanja i "ustukne korak natrag kako bi se razgovaralo o određenom moratoriju na uvođenje ćiriličnih natpisa u Vukovaru". Mile Horvat (SDSS) kazao je, međutim, da je riječ o zakonskom rješenju donesenom još 2002., po kojem manjine imaju pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma u sredinama u kojima čine više od trećine stanovništva.

"Ne tražimo da to bude sutra i ne silimo stvar, ali ne možemo prihvatiti činjenicu i da taj zakon imamo već deset godina i da se ne provodi. Ako ga želite promijeniti, mi nemamo ništa protiv. 'Ajmo se dogovoriti i to promijeniti. Otvorimo raspravu i izglasajmo promjene dvotrećinskom većinom pa recimo Europi zašto smo to napravili. Ali, dok je na snazi, moramo ga poštovati", poručio je Horvat. Ocijenio je da je tako "galantan" cenzus od 33 posto u zakon unesen jer "nitko nije očekivao takav ishod prošlogodišnjeg popisa stanovništva".