Velik broj tih zakona, poručila je ministrica sa saborske govornice, pretpostavka su funkcioniranja Hrvatske u punopravnom članstvu u EU. U prvom kvartalu 2013. godine planirano je donijeti 92 zakona, u drugom kvartalu 9 zakona, u trećem 3, a u četvrtom 4 zakona.
Tu neravnomjernost u broju zakona od kvartala do kvartala Pusić tumači potrebom donošenja zakona kojima se odmah po ulasku u EU, 1. srpnja, neposredno primjenjuju europske direktive. Naglasila je kako se europska pravna stečevina kontinuirano mijenja, te da će Hrvatska i kao članica Unije nastaviti usklađivati svoje zakonodavstvo, najviše u zadnja dva kvartala.
Spomenutih 108 zakona dijele se u dvije skupine - u prvoj su zakoni kojima se preuzimaju europske direktive slijedom obveza iz pregovora i koje su dio procesa monitoringa, a u drugoj propisi kojima se ostvaruju tehničke pretpostavke za provedbu europskih uredbi.
Pusić je napomenula kako je Hrvatska prošla dugotrajan i složen pregovarački proces, te kao jedina do sada došla pod monitoring i nakon zatvaranja pregovora, do ulaska u Uniju. Zadnje od izvješća o provedenom monitoringu Europska komisija će objaviti krajem ožujka, a ministrica je istaknula kako je od deset točaka, na koje je Komisija posebno skrenula pozornost, Hrvatska ispunila sve.
Program usklađivanja za 2013. predstavlja postupni prijelaz iz klasičnoga pretpristupnog programa u plan transponiranja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, kojim se provodi redovito godišnje usklađivanje s novom pravnom stečevinom EU, a Hrvatska takvim pristupom jasno pokazuje svoju spremnost da već u ovom trenutku funkcionira kao država članica, navodi Vlada u prijedlogu.
