Ugovore su potpisali direktor Fonda Dinko Polić i ravnatelj DZZP-a Matija Franković, u nazočnosti ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića. Projekti su važni za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti, ali i kao ulaganje u aktivnosti koje će omogućiti kvalitetno i brzo usklađivanje s načelima EU Direktiva. Radi se o značajnim ulaganjima u zaštitu prirode kojima će se osigurati zaštita pojedinih vrsta te unaprjeđenje aktivnosti na području zaštite prirode, istaknuto je na njihovom predstavljanju.
Financirat će se tako projekt "Usklađivanje informacijskog sustava zaštite prirode s načelima EU INSPIRE Direktive i povezivanje sa vanjskim sustavima" vrijedan dva milijuna kuna, projekt "Uspostava i provedba monitoringa vrsta s dodataka EU Direktive o staništima i Direktive o pticama, kao obveze RH prema EU" vrijedan 1,5 milijun kuna te projekt "Izrada protokola za procjenu rizika od invazivnosti stranih vrsta i uspostava sustava prevencije, pravovremenog uočavanja i hitno postupanje u slučaju njihove pojave u prirodi – pilot projekta kontrole širenja i eradikacije signalnog raka u rijeci Korani" vrijedan 250 tisuća kuna.
Projekt "Zelena knjiga izvornih sorti vinove loze" vrijedan je 155 tisuća kuna, "Revizija Crvenog popisa vaskularne flore Hrvatske" 225 tisuća kuna, a "Izrada osnove za stručnu podlogu za podržavanje populacija i/ili reintrodukciju tekunice (Spermophilus citellus) na području Republike Hrvatske" 85 tisuća kuna. Tekunica je sisavac iz porodice vjeverica koji je izumro u Hrvatskoj, a ugrožena je i strogo zaštićena vrsta na području cijele EU.
Projektom se želi utvrditi mogućnost povratka tekunice na područje Hrvatske. Ministar Zmajlović istaknuo je da je Hrvatska po bioraznolikosti u samom vrhu Europe te da se naša ekološka mreža, koja će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postati dio europske ekološke mreže po nazivom Natura 2000, rasprostire na gotovo 37 posto kopnenog dijela Hrvatske i gotovo 17 posto mora.
"Samim time naša je velika obaveza da taj prostor zaštitimo i sačuvamo, ali i učinimo polugom zelenog razvoja jer ekološka mreža ni u kojem slučaju ne znači ograđen i konzerviran prostor u koji ne može ući nikakav zahvat, nikakva investicija. To samo znači da postoje jasna pravila kako se ti zahvati reguliraju tako da se osigura gospodarski rast i razvoj, a prostor i vrste sačuvaju u povoljnom stanju za generacije koje dolaze", istaknuo je ministar Zmajlović i upozorio da poremećaji eko sustava mogu imati nesagledive posljedice. "Zato mi moramo učiniti sve da taj sustav sačuvamo i zaštitimo i učinimo ga polugom zelenog razvoja", naglasio je.
