Predloženi Zakon predvidio je da suce, osim za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju odluke, imunitet štiti i od progona za kaznena djela počinjena u obnašanju dužnosti i od privatnih tužbi za kaznena djela, za koja ih se ne može goniti bez odobrenja DSV-a, osim kad je riječ o djelima za koja je zaprječena kazna zatvora dulja od pet godina.
Suci su se žalili na takvo rješenje, smatrajući da bi ih trebao štititi apsolutni imunitet, no s tim se ne slaže Europska komisija, koja traži da se sudački imunitet vrati u ustavne okvire, odnosno da suce štiti isključivo kod obavljanja dužnosti, obrazložio je Miljenić. Naglasio je da je Ministarstvo pokušalo obraniti predloženi model, želeći zaštititi suce od šikaniranja građana nezadovoljnih njihovim presudama, ali da je Europska komisija inzistirala na suženom imunitetu.
Saborski su klubovi u raspravi podržali predloženi zakon, a odbacili su primjedbe predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina da je obveza da jednom godišnje Saboru podnese izvješće atak na neovisnost pravosuđa. Peđa Grbin (SDP) podsjetio je da su takvu obvezu predsjednika Vrhovnog suda u prvom čitanju tražili svi klubovi zastupnika, a smatra da takvo rješenje ne narušava neovisnost pravosuđa, nego da se, naprotiv, time ispunjava ustavna obveza triju grana vlasti na međusobnu suradnju i uzajamnu provjeru.
Da takva obveza nije atak na pravosuđe uvjerena je i Ana Lovrin (HDZ), koja je podsjetila da Sabor bira predsjednika Vrhovnog suda. "Na taj bi se način moglo problematizirati i njegov izbor", rekla je Lovrin.
